Istraživači Korejskog instituta za znanost i tehnologiju (KIST) razvili su neuromorfni čip koji u stvarnom vremenu uči povezivanja neuronske mreže koristeći princip plasticiteta koji ovisi o vremenu pojave šiljaka (spike timing-dependent plasticity, STDP). Ovaj pristup oponaša način na koji mozak prilagođava snagu veza između neurona te omogućava brzu i učinkovitu analizu bez potrebe za pohranom aktivnosti svih neurona.
Daeyoung Kim, Seongsik Park, YeonJoo Jeong, Jaewook Kim, Suyoun Lee, Joon Young Kwak
Novi algoritam, opisan u časopisu IEEE Transactions on Neural Systems and Rehabilitation Engineering, smanjuje memorijske zahtjeve uklanjanjem obrnute tablice pretraživanja, što omogućava implementaciju na visoko integriranom neuromorfnom hardveru. Kao rezultat, sustav postiže do 20.000 puta veću brzinu obrade uz zadržavanje točnosti. Ova tehnologija rješava memorijske probleme STDP algoritma i čini ga skalabilnim za BCI, neuroproteze i edge-AI, dok energetska učinkovitost i niska latencija otvaraju put za primjenu u autonomnim vozilima, IoT-u i preciznoj medicinskoj dijagnostici mozga.
Jedinstveni supravodič
Znanstvenici IFW Dresden i ct.qmata otkrili su kristal PtBi₂ s jedinstvenom supravodljivošću: elektroni se na površini sparuju u šest smjerova no u šest drugih ne, što su dosad neviđene elektronske osobine.
Ovaj supravodič ima gornju i donju površinu na kojima elektroni kreću bez otpora, dok unutrašnjost ostaje metalna. Posebno je važna njegova sposobnost da automatski proizvodi tzv. Majorana čestice, što je ključno za stabilna kvantna računala. Ovo neobično otkriće, objavljeno u časopisu Nature, otvara nove mogućnosti u kvantnoj tehnologiji i moglo bi, nadaju se autori, ubrzati razvoj pouzdanih kvantnih uređaja.
Roboti bejzbolaši
Dva robota s RAI instituta u američkom Cambridgeu, naučila su igrati bejzbol i svoje umijeće pokazala u dinamičnoj demonstraciji na YouTubeu. Umjesto fiksnih putanja, roboti koriste senzore i algoritme za praćenje lopte i prilagođavaju svoje pokrete u stvarnom vremenu. Mogu bacati lopte brzinom do 112 km/h i hvatati ih pri 66 km/h na udaljenosti od 7 metara.
Lagani karbonski dijelovi i fleksibilni zglobovi omogućavaju glatko i sigurno kretanje, dok motori precizno upravljaju položajem rukavice. Sustav radi na standardnom računalnom hardveru i koristi predviđanja koja uzimaju u obzir putanju, brzinu i okolne sile. Igranje bejzbola tek je pokazna vježba za tehnologiju koja bi se, kažu, trebala pametnije iskoristiti za preciznije robotske manipulacije u različitim industrijama.
Najmanji OLED na svijetu
Švicarski inženjeri s ETH Zürich izradili su najminijaturnije organske svjetleće diode na svijetu veličine oko 100 nanometara, što je 100 puta manje od ljudske stanice. Novi proces koristi ultratanke keramičke membrane za izradu OLED piksela i tako omogućava gustoću od 100.000 piksela po inču i skalabilnu proizvodnju.
Jiwoo Oh/ETH Zurich; Nature Photonics
Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Nature Photonics, otvaraju vrata izradi ultra-oštrih ekrana, mikroskopa te optičkih i holografskih uređaja, kao i primjenu valne optike: svjetlost se može precizno usmjeriti i polarizirati, a manipulacija na toj skali omogućava razvoj novih senzora i optičkih komunikacija.
Odjeća koja hladi
Znanstvenici Sveučilišta Južne Australije i njihove kolege sa Sveučilišta Zhengzhou u Kini, razvili su laganu i prozračnu tkaninu koja reflektira 96 % sunčevih zraka, aktivno oslobađa toplinu i održava kožu suhom, smanjujući temperaturu kože i do 3,8 °C u usporedbi s golom kožom.
Zhenliang Gao, Yajie Wang, Yamin Pan, Jun Ma, Xianhu Liu, Chuntai Liu, Changyu Shen
Ova nanostrukturirana tkanina od polilaktične kiseline i bor nitrida, opisana u časopisu Nano Research, čak je pet puta prozračnija od pamuka i koristi prirodne fizičke procese za pasivnu regulaciju tjelesne temperature bez potrošnje energije. Materijal se dobiva jednostavnim i isplativim procesom elektropredenja, a može se iskoristiti za izradu sportske, vojne i radne odjeće.
Forenzički trik otkriva otiske s ispaljenih čahura
Na irskom Sveučilištu Maynoothrazvili su novu metodu otkrivanja otisaka prstiju na ispaljenim čahurama, što je dugo smatrano nemogućim zbog topline i tlaka pri pucanju. Elektrokemijski postupak koristi otisak kao masku, nanoseći tanki metalni sloj samo na mjesta između uzoraka grebena. Time se u nekoliko sekundi dobiva jasna negativna slika otiska visokog kontrasta.
Colm McKeever, Eithne Dempsey
Metoda, opisana u časopisu Forensic Chemistry, sigurna je, netoksična i mogla bi forenzičarima omogućiti da direktno povežu osumnjičenike s oružjem, ne samo s čahurom. Iako je još u ranoj fazi istraživanja, rezultati su obećavajući i mogli bi značajno unaprijediti forenzičku analizu vatrenog oružja, kažu irski istraživači.
Taktilni flaster za dodir poput ljudskog
Inženjeri Sveučilišta Northwestern razvili su ultratanki, nosivi taktilni flaster nazvan VoxeLite, koji postiže rezoluciju dodira identičnu ljudskom vrhu prsta. Flaster koristi gusto zbijene elektrostatičke “piksele dodira” koji precizno stvaraju taktilne osjećaje poput hrapavosti i glatkoće, prateći prostorne i vremenske značajke stvarnog dodira.
Sylvia Tan, Michael A. Peskhin, Roberta L. Klatzky, J. Edward Colgate
Ovaj uređaj, opisan u časopisu Science Advances, brzo i udobno simulira realistične teksture na ravnim ekranima, otvarajući mogućnosti za inovativne digitalne interakcije kao što su taktilne karte za slabovidne, online kupovina s osjećajem tkanina i napredne virtualne stvarnosti.
Virtualna tipkovnica za proširenu stvarnost
Istraživači Teksaškog sveučilišta u Dallasu razvili su PropType, inovativnu AR tehnologiju koja svakodnevne predmete poput boca, knjiga i limenki pretvara u virtualne tipkovnice. PropType se prilagođava obliku površina te tako omogućava preciznije, brže i intuitivnije tipkanje u proširenoj stvarnosti.
UT Dallas
Ova tehnologija smanjuje problem nastao podizanjem ruke tijekom tipkanja na virtualnim površinama i nudi praktičnu alternativu fizičkim tipkovnicama u hands-free i mobilnim scenarijima. Uz podršku haptike i vibracija, ona korisnicima pruža bolju taktilnu povratnu informaciju, a tipkanje, kažu, čini ugodnijim i učinkovitijim.
Vodikove gorivne ćelije rade već na 300 °C
Istraživači Sveučilišta Kyushu razvili su gorivnu ćeliju na čvrsti oksid (SOFC) koja učinkovito radi na samo 300 °C — upola nižoj temperaturi od postojećih. Ključ je keramički elektrolit od barijeva stanata i titanata dopiranih skandijem, koji postiže iznimnu protonsku vodljivost.
Yoshihiro Yamazaki
Ovo otkriće, predstavljeno u časopisu Nature Materials, moglo bi, nadaju se istraživači, značajno sniziti troškove i ubrzati primjenu vodikove tehnologije, od ćelija do elektrolizera i CO₂ reaktora.
Datum i vrijeme objave: 29.11.2025 – 08:31 sati
