Izvoz i uvoz su rasli u svim privrednim granama, osim u tekstilnoj industriji

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa svijetom za periodjanuar-septembar 2025, u odnosu na isti period prošle godine, porasla je za 1,6 milijardi KM, odnosno za 5,60 posto, rečeno je na konferenciji Vanjskotrgovinske komore BiH na kojoj su prezentovani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom.

Kako je navedeno izvoz je rastao za 5,60 posto, uvoz za 4,11 posto, a vanjskotrgovinski deficit porastao je na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM.

– Podaci ukazuju na blagi oporavak industrijske aktivnosti i sve snažniju orijentaciju domaćih kompanija prema kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima. Posebno se izdvaja činjenica da se više od dvije trećine ukupnog izvoza plasira na zahtjevno tržište Evropske unije, što govori o rastućoj integraciji BiH u evropske ekonomske tokove. Uprkos rastu izvoza, struktura domaće ekonomije i dalje je opterećena dugotrajnim izazovima. Dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku, kazao je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić.

U periodu januar–septembar 2025. vrijednost izvoza iznosila je 12,94 milijardi KM, što je za 686 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost uvoza iznosila je 22,60 milijardi KM, a povećana je za 892 miliona KM, uglavnom zbog uvoza robe široke potrošnje. Ukupan porast razmjene od 1,57 milijardi KM pokazuje jačanje intenziteta međunarodne trgovine.

Egrlić: Bilježimo blagi oporavak industrijske aktivnosti /Senad Gubelić

– Iza ovih pozitivnih pomaka stoje duboki strukturni izazovi- uvoz i dalje značajno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, posebno izražen prema CEFTA, EU i udaljenim trećim tržištima poput Kine. Rast izvoza prema Hrvatskoj i određenim tržištima EU ukazuje na jačanje konkurentnosti pojedinih sektora, ali pad izvoza u najveće evropske ekonomije, Njemačku i Austriju, pokazuje osjetljivost bh. privrede na usporavanje potražnje u eurozoni, naglasila Belma Alihodžić, stručna saradnica za makroekonomiju VTK BiH.

Dodala je kako je neophodno smanjiti zavisnost od uvoza te strateški širiti izvoz na tržišta izvan EU, posebno SAD, Bliski istok i Tursku.

Posmatrajući sektorsku strukturu, i izvoz i uvoz su rasli u svim privrednim granama, osim u tekstilnoj industriji. U ukupnom obimu razmjene najviše učestvuje metalska industrija, dok drvna industrija tradicionalno bilježi suficit u robnoj razmjeni.

Najviše izvozimo električnu energiju, izolovanu živu, konstrukcije, dijelove i pribor motornih vozila, te ostali namještaj, dok su najznačajnije uvozne tarife naftna ulja, automobili, lijekovi, električna energije i bakrena žica.

– Energetika, elektroindustrija i automobilski sektor postaju glavni pokretači izvozne ekspanzije. U uvozu se posebno izdvaja snažan porast uvoza električne energije, dok je smanjenje uvoza naftnih derivata ublažilo rast trgovinskog deficita. Rast uvoza automobila i lijekova upućuje na oporavak potrošnje i stabilnu potražnju. Ukupno posmatrano, privreda pokazuje znakove strukturnog jačanja, ali i ranjivosti u energetskom sektoru, naglasila je stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK BiH Amila Močević.