Historijski podsjetnik: BiH je definirana kao jedinstvena i nedjeljiva

25. novembar historijski je datum za Bosnu i Hercegovinu. U Mrkonjić Gradu 1943. godine postavljeni su temelji moderne države i jasno rečeno da ova zemlja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska. Već i njihova i ostalih naroda koji ovdje žive. Naša zemlja desetljećima je primamljiv plijen. U prošlosti su je pokušavali osvojiti, u sadašnjosti otcijepiti dio. Pa je važno da lekciju još jednom ponovimo: BiH je definirana kao jedinstvena i nedjeljiva.

247 delegata na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, ujedinjenih u zajedničkoj borbi, reklo je ne fašizmu i podjelama. Odluke ZAVNOBiH-a ugrađene su u savremene temelje bh. državnosti. Države svih naroda.

„Njima je pripala velika čast da kažu u ime izmrcvarene, ponižavane i pljačkane domovine da se bliži kraj njenom robovanju“, kazao je tada Rodoljub Čolaković, vijećnik ZAVNOBiH-a.

Više od osam decenija nakon prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a odnos naroda koji su zajedno izgrađivali razorenu zemlju prema tadašnjim odlukama, značajno je drugačiji i opasniji.

„Dobar dio ljudi u ZAVNOBIH-u su bili Srbi iz BiH, koji danas potpuno odbacuju kao ideju državnosti, u hrvatskom kontekstu se potpuno odbacuje antifašizam, a poziva se na konstitutivnost naroda koja se nalazi u tom ZAVNOBIH-u. A u bošnjačkom je ostao ZAVNOBIH“, naglasio je historičar Dragan Markovina.

„Jedina perspektiva za BiH u budućnosti je zbližavanje naroda, politika je nešto drugo – SUBNOR i u Federaciji SABNOR ne baštine politiku nego udruženje građana koje baštine NOR“, podvukao je Slobodan Šobić, predsjednik SUBNOR-a RS.

Na ono čemu svjedočimo, kao na prijetnju suverenosti i očuvanju identiteta, upozoravao je mnogo ranije predsjednik bivše Jugoslavije. 

„Ne dozvolite da vam dolaze izvana, ne iz inostranstva, to je sporedna stvar i mi to lako spriječimo, nego iz naših krajeva – bilo iz Zagreba bilo iz Beograda ili kojeg kraja, pojedinci da mute i razbijaju to vaše jedinstvo“, bile su riječi Josipa Broza Tita, predsjednika SFRJ.

BiH, trenutno zaglavljena između dejtonskog okvira i evrointegracijskih intencija, pokušava odolijevati izazovima i sve opasnijim udarima separatističkih politika.

„Ono što danas imamo je nova forma drugačije postavljena u ustavnoj strukturi zemlje, ali dogovor. Ono što je bitnija komponta je funkcionalnost koja se može, što pokazuje u posljednjih 30 godina, ostvariti unutar ovakvog ustavnog okvira“, navodi Amir Duranović, profesor historije na Filozofskom fakultetu UNSA.

U turbulentnim vremenima osporavanja suverenosti i bh. identiteta, tekovine ZAVNOBiH-a su i dalje kompas na bh. putu evroatlanskih integracija.