U MEP-u očekuju Međuvladinu konferenciju sredinom decembra, u skladu sa dinamikom danskog predsjedavanja Vijećem EU.
U Ministarstvu evropskih poslova (MEP) tvrde da je Crna Gora ispunila sve obaveze u pet pregovaračkih poglavlja koja bi trebalo da budu zatvorena krajem godine, te da se čeka ocjena Evropske komisije i članica EU, uz očekivanje da će rezultati rada Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati.
Evropski poslanik je za “Vijesti” rekao da smatraju da je Crna Gora na dobrom putu da zatvori poglavlja “na kojima je ove godine intenzivno i predano radila” na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji sa EU.
Riječ je o poglavljima 3. (Pravo osnivanja privrednog društva i sloboda pružanja usluga), 4. (Sloboda kretanja kapitala), 6. (Privredno pravo), 11. (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13. (Ribarstvo).
Na pitanje što će biti s poglavljem 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika), čije je zatvaranje Hrvatska blokirala krajem prošle godine, europarlamentarci su odgovorili da je ovaj proces u fazi političkih konsultacija s Hrvatskom, a ishod će ovisiti o njihovoj procjeni.
U MEP-u očekuju Međuvladinu konferenciju sredinom decembra, u skladu sa dinamikom danskog predsjedavanja Vijećem EU.
“Međutim, čekamo zvaničnu potvrdu tačnog datuma od Vijeća Evropske unije i Danskog predsjedništva, koje koordinira organizaciju konferencije”, rekli su.
Istakli su da je u proteklom periodu urađeno veoma obiman i zahtjevan posao na ispunjavanju kriterijuma u poglavljima koja su planirana da budu zatvorena do kraja godine.
Kako dodaju, Ministarstvo evropskih poslova je, zajedno sa svim nadležnim ministarstvima i institucijama nadležnim za ova poglavlja, preduzelo sve aktivnosti da se obaveze u potpunosti realizuju.
“Međutim, važno je naglasiti da konačnu ocjenu ispunjenosti kriterija i spremnosti poglavlja za zatvaranje vrše Evropska komisija i države članice Evropske unije. Naša očekivanja su da će rezultati Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati od strane Komisije i država članica”, kazali su iz resora ministrice Maide Gorčević.
Prema procedurama, ispunjenost kriterija prvo će ocjenjivati Radna grupa Vijeća EU (COELA), zatim Komitet stalnih predstavnika država članica (COREPER II), a potom kriteriji idu na ministarski nivo.
Zvaničnik briselske administracije rekao je “Vijestima” da datum Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom još nije određen i da će to u velikoj mjeri zavisiti od napretka Radne grupe COELA, gdje se još razmatraju nacrti zajedničkih stavova EU (EUCP) za relevantna poglavlja.
“Kada se postigne dogovor na nivou radnih grupa, ovi tekstovi idu na potvrdu COREPER-u, a tek kada COREPER odobri zajedničke stavove, Međuvladina konferencija će biti zvanično potvrđena, uključujući i datum njenog održavanja”, objasnio je izvor “Vijesti”.
Pet poglavlja, čije se zatvaranje očekuje na kraju godine, imaju ukupno 15 konačnih mjerila koja su, prema riječima europarlamentarke, ispunjena.
Poglavlje 3 (Pravo osnivanja i sloboda pružanja usluga) ima četiri konačna kriterijuma. To su usvajanje i dostavljanje Evropskoj komisiji liste regulisanih zanimanja u skladu sa relevantnim pravnim tekovinama, zatim usklađivanje svih studijskih programa koji obezbjeđuju kvalifikacije za regulisane profesije u Crnoj Gori sa zahtjevima Direktive 2005/36/EC i njenim relevantnim izmjenama. Posljednja mjerila je usvajanje horizontalnog zakona o uslugama koji će transponirati Direktivu o uslugama 2006/123/EC, kao i izmjene nacionalnog zakonodavstva s ciljem ukidanja svih uslova državljanstva za pristup i uživanje slobode pružanja usluga, s izuzetkom zahtjeva za državljanstvo koji su opravdani i proporcionalni članu 51. Ugovora o funkciji EU (ne bi se primjenjivale izmjene Ugovora o funkciji Evropske unije o TF-u) kasnije od datuma pristupanja).
Poglavlje 4 (Sloboda kretanja kapitala) ima tri konačna kriterijuma, od kojih je prvi da Crna Gora završi usaglašavanje zakonodavstva u ovoj oblasti sa pravnim tekovinama EU i pokaže da će moći da ga u potpunosti implementira danom pristupanja, osiguravajući uklanjanje preostalih ograničenja kretanja kapitala. Drugi kriterijum je da Crna Gora uskladi podzakonske akte Zakona o platnom prometu sa pravnim tekovinama EU i pokaže da će od dana pristupanja u potpunosti moći da implementira Uredbu (EZ) 924/2009 i Uredbu (EU) 260/2012. Treći kriterijum se odnosi na oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, gdje Crna Gora treba da izvrši neophodno usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i pokaže balans rezultata da ima adekvatne administrativne kapacitete za implementaciju i primjenu relevantnog zakonodavstva na zadovoljavajući način.
Čekamo zvaničnu potvrdu tačnog datuma od Vijeća Evropske unije i predsjedništva Danske, koje koordinira organizaciju konferencije
Poglavlje 6 (Privredno pravo) ima četiri konačna mjerila. Prvi je donošenje Zakona o tržištu kapitala i pratećih podzakonskih akata, koji će biti posebno usklađeni sa Direktivom o transparentnosti, a drugi je donošenje novog Zakona o privrednim društvima i pripadajućih podzakonskih akata, usklađenih sa pravnom tekovinom EU u oblasti kompanijskog prava, posebno uvođenjem odredbi o prekograničnim spajanjima.
Treći kriterijum se odnosi na završetak usklađivanja sa Direktivom o ponudama za preuzimanje, a četvrti na punu harmonizaciju zakonodavstva u oblasti računovodstva i zakonske revizije, uključujući podzakonska akta, sa pravnom tekovinom EU. U okviru četvrtog kriterijuma, postoji obaveza Crne Gore da uspostavi nezavisno tijelo za javni nadzor, koje će biti adekvatno finansirano, i sistem kontrole kvaliteta kako bi se poštovala pravila pravne revizije.
EU OČEKUJE NAPREDAK U USPOSTAVLJANJU INTEGRISANOG KONTROLNOG SISTEMA
Poglavlje 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) ima dva mjerila. Prvi je da Crna Gora dostavi plan implementacije za uspostavljanje Integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema (IAKS), koji će biti u potpunosti operativan do dana pristupanja.
„Plan mora sadržati sve buduće radnje neophodne za kompletno uspostavljanje svakog pojedinačnog dijela sistema i njihovu međusobnu integraciju, uključujući prezentaciju trenutnog stanja, buduće ciljeve sa jasnim rokovima implementacije, plan donošenja nedostajuće zakonske regulative, precizne proračune potrebnih budžetskih sredstava i ljudskih kapaciteta, kao i identifikaciju mogućih nedostataka, uključujući i prijedlog za iskazivanje napretka u zadovoljavajućoj rješenju. Sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS)“, navodi se u prvom kriteriju.
Drugi kriterijum predviđa obavezu Crne Gore da dostavi plan implementacije za uspostavljanje Agencije za platni promet, koja će biti u potpunosti operativna do dana pristupanja.
„Uzimajući u obzir standarde u pogledu nezavisnosti, pouzdanosti, odgovornosti i korektnog finansijskog poslovanja, plan treba da sadrži pregled postojećeg stanja, buduće ciljeve sa jasnim rokovima za realizaciju, plan za donošenje nedostajuće zakonske regulative, precizne proračune potrebnih budžetskih sredstava i ljudskih kapaciteta, uključujući planove obuke, kao i identifikaciju mogućih nedostataka, kao i utvrđivanje mogućih nedostataka, sa predlogom za isplatu odgovarajućeg rješenja. Sistem“, navodi se u saopštenju. Agencija”, navodi se.
Poglavlje 13 (Ribarstvo) također ima dva mjerila, od kojih se prvo odnosi na usvajanje zakonodavnog okvira koji obezbjeđuje značajan stepen usklađenosti sa pravnim tekovinama EU u oblasti ribarstva i obezbjeđuje da će Crna Gora nakon pristupanja biti u mogućnosti da u potpunosti implementira Zajedničku politiku ribarstva.
Drugi kriterijum podrazumijeva jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta Crne Gore, što nalaže Zajednička politika ribarstva, i obezbjeđivanje da se zahtjevi inspekcije i kontrole EU u potpunosti ispune danom pristupanja.
Pregovori o pristupanju Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33) i privremeno zatvorila sedam, od kojih tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove godine.
Zatvorena su poglavlja 25 (nauka i istraživanje), 26 (obrazovanje i kultura), 30 (spoljni odnosi), 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informaciono društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 5 (javne nabavke).
Poglavlje 31 ovisi o Hrvatskoj
Poslanik je istakao da je, što se tiče poglavlja 31, u potpunosti ispunjeno sve ono što je bila obaveza Vlade Crne Gore i nadležnih institucija.
“Tehnički dio je završen i sa naše strane nema preostalih neispunjenih zahtjeva ili mjerila. Trenutno je proces u fazi političkih konsultacija s Hrvatskom i rezultat će ovisiti o njihovoj procjeni”, rekli su.
Crna Gora, dodaju, ostaje u stalnoj komunikaciji sa Hrvatskom i partnerima iz EU kako bi prevazišla preostala politička pitanja i omogućila dalji napredak.
Crna Gora i Hrvatska su krajem januara počele bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb spriječio Podgoricu da zatvori Poglavlje 31. I hrvatska i crnogorska strana u više navrata su proteklih mjeseci najavljivale da je dogovor blizu, a “Vijesti” pišu da bi on trebao uključivati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u bivšem logoru Morirerecimo i nekadašnjem logoru za ne-reč. kamp. spomen-ploča na tom mjestu, kao i promjena imena gradskog kupališta u Kotoru.
U avgustu 2021. godine kotorski parlament je donio odluku da se bazen nazove po Zoranu Jimi Gopčeviću, za kojeg su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista na ovim prostorima. Iz Zagreba su to osudili tvrdeći da je Gopčević bio stražar u logoru u Morinju.
Deo dogovora trebalo bi da bude i da se o brodu “Jadran”, za koji Zagreb tvrdi da je njegov, ne razgovara ni u Crnoj Gori ni u Hrvatskoj, dok se to pitanje ne reši sporazumom dve zemlje ili međunarodnom arbitražom.
Osim na Jadranskom moru, otvoreno će ostati i pitanje morske granice na Prevlaci.
U međuvremenu je riješeno jedno od spornih pitanja, odnosno okončana je procedura za donaciju Centra za kulturu “Josip Marković” Tivat Zagreb, ali je otvoreno novo – vlasništvo pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori.
Zagreb je početkom oktobra uputio diplomatsku notu Crnoj Gori sa upozorenjem da riješi pitanje jednako važno za hrvatsku zajednicu u zemlji, ali i za samu Crnu Goru ukoliko želi u EU – da vrati imovinu “koja je raznim mahinacijama i čudnim upisima u katastarskim i drugim planovima Hrvatske otuđena pripadnicima hrvatske autohtone manjine”, pišu Vijesti tokom katastarskih i drugih planova.
