Ako imate neke od ovih pet simptoma – kortizol vam je previsok: Treći svi zanemaruju

Kortizol je hormon koji nas štiti kada nam je potreban, ali kada ga ima previše tokom dužeg perioda, počinje narušavati ravnotežu u organizmu.

Hronično povišen kortizol nije samo stres, već stanje koje se u tijelu manifestuje na vrlo konkretan, suptilan i uporan način.

Ne ignorišite

Nije bezazleno koliko izgleda: Hladni prsti zimi mogu ukazivati na zdravstveni problem

1. Ne možete zaspati noću, a ujutro ste iscrpljeni

Jedan od najčešćih simptoma povišenog kortizola je poremećen obrazac spavanja. Mnogi ljudi to doživljavaju: osjećaj umora tokom cijelog dana, a zatim iznenadno buđenje u ponoć ili oko 3 ujutro.

Kortizol bi trebao biti najviši ujutro, a najniži uvečer – kada je obrazac obrnut, vaše tijelo je u stanju pripravnosti, a vi nemirni.

2. Dobijate masne naslage oko stomaka, iako ne jedete više

Kortizol čuva energiju „za svaki slučaj“, pa podstiče skladištenje masti oko struka. Čak i ako jedete isto kao ranije, sastav vašeg tijela može se neprimjetno promijeniti. Neki ljudi također osjećaju povećanu želju za slatkim ili slanim – to je još jedan odgovor tijela koje traži brzu energiju kako bi se odbranilo od stresa. Pomoći može i ishrana usmjerena na snižavanje kortizola.

3. Promjene raspoloženja – od razdražljivosti do unutrašnjeg nemira

Kada je kortizol visok, nervni sistem je reaktivniji, a emocije intenzivnije. Možda niste depresivni ili anksiozni, ali možete primijetiti nižu toleranciju, brz temperament ili osjećaj da „nešto nije u redu“. Ovo je suptilna, ali vrlo česta posljedica preopterećenih nadbubrežnih žlijezda.

4. Imuni sistem slabi – češće se razbolijevate i sporije se oporavljate

Dugotrajno povišen kortizol potiskuje imunološki odgovor. Tijelo je tada kao kuća s otvorenim prozorima usred zime – bespomoćno gubi energiju koja mu je neophodna. Kašalj, prehlade i iscrpljenost od manjih infekcija mogu se javiti češće nego ranije.

5. Teško se koncentrišete, imate „maglu u glavi“ i zaboravljate

Kortizol direktno utiče na pamćenje i koncentraciju. Kada ga ima previše, mozak ostaje u režimu preživljavanja, a ne u režimu kreativnog i jasnog razmišljanja. Neki ljudi osjećaju zbunjenost, drugi sporo donose odluke ili primjećuju da im um „ne može da se smiri“, navodi Sensa.

Kako sebi možete pomoći

• Provedite svakog dana barem nekoliko minuta u tišini ili vježbama disanja.
• Smanjite stimulansne napitke i namirnice (kafu, šećer) koji povećavaju kortizol.
• Uvedite redovnu fizičku aktivnost, ali ne pretjerujte – preintenzivan trening može ga dodatno povisiti.
• Pronađite što bolju ravnotežu između obaveza i odmora.