Potpisivanje Dejtonskog sporazuma bilo je vrhunac nastojanja međunarodne zajednice za zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini. Ubrzo nakon toga postavilo se pitanje kako država može funkcionirati u uvjetima ustavnih rješenja iz ovog sporazuma. Prema jednoj interpretaciji – rješenja u Dejtonskom ustavu su ključni razlog lošeg funkcioniranja države.
U ovom radu će se kroz usporedbu sa nekim ranijim ustavnim rješenjima u Jugoslaviji (od 1921. do 1974.) propitivati takav narativ. Bilo je, naime, ustavnih rješenja koja su nudila izrazito cenraliziranu državu (Vidovdanski ustav), ali to nije vodilo stvaranju funkcionalne države. S druge strane, ni izrazito konfederalna ustavna rješenja (Ustav 1974.) nisu uspjela spriječiti blokade države. To nas dovodi do pitanja odnosa između ustavnih rješenja i volje političkih elita, s jedne, i funkcioniranja države, s druge strane. Ova historijska perspektiva je važna za razumijevanje prepreka koje su u postdejtonskom razdoblju postojale za uspješno funkcioniranje države Bosne i Hercegovine.
Drugi dio rada će biti posvećen izazovima provedbe Dejtonskom sporazuma 1996-1999. godine. Već od 1996. organizirano je nekoliko konferencija na kojima su propitivana Dejtonska rješenja. Predstavit ćemo pokušaje da se kroz nekoliko međunarodnih skupova od 1996. do 1999. promijene rješenja iz Daytona kako bi se stvorila funkcionalnija država.
S jedne strane je bilo zahtjeva za dokantonalizaciju Federacije Bosne i Hercegovine, a s druge strane je bilo zahtjeva za kantonizacijom Republike Srpske. Pokazat ćemo šta je sve diskutirano na nekoliko skupova održanih 1996. u Londonu, potom na konferenciji “Bosna i Hercegovina poslije Daytona”, održanoj u Zagrebu u martu 1997. na kojoj se okupilo oko 130 političara, vojnih stratega i diplomata iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i inozemstva (organizator je bio Hrvatski centar za strategijskih istraživanja), i na kraju ćemo analizirati Bonske ovlasti, usvojene na zasjedanju Vijeća za implementaciju mira u decembru 1997. na temelju kojih je doneseno niz odluka koje su državnim institucijama omogućile da donose zakone nužne za stabilizaciju odnosa i evropske integracije Bosne i Hercegovine.
(Autor je dopisni član ANUBiH)
Datum i vrijeme objave: 23.11.2025 – 08:15 sati
