Dok pojedine države regije velikim koracima grabe ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina i dalje stagnira. Političke blokade čisto tehničkih pitanja, često predstavljene kao biti ili ne biti za jedan narod ili jedan entitet, dovele su državu u situaciju u kojoj jedan dom državnog Parlamenta – Zastupnički i Vijeće ministara biju bitku oko pitanja nadležnosti za imenovanje glavnog pregovarača BiH sa Unijom.
Albanija napreduje
Da bi BiH uopće počela pregovore o članstvu, uz imenovanje pregovarača, mora donijeti dva zakona iz sektora pravosuđa – zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i zakon o Sudu BiH. I dok BiH tavori, uz ruskog proksija Srbiju, na samom početku evropskog puta, Albanija, kao NATO-članica, prije nekoliko dana otvorila je posljednje poglavlje u pregovorima, što su zvaničnici EU nagradili 2027. godinom, kao terminom kada bi ova zemlja trebala postati punopravna članica. I Crna Gora aktivno korača, pa je 2030. godina najavljena kao termin da i ova članica Sjevernoatlantskog saveza uđe i u članstvo Unije.
A da su institucije i zvaničnici EU itekako zainteresirani za ubrzanje evropskih procesa u BiH, govori i to da su, na neformalnoj večeri za ministre vanjskih poslova članica EU i zemalja Zapadnog Balkana, ponovili očekivanje da BiH što prije usvoji dva ključna zakona i imenuje pregovarača.
Analitičari ocjenjuju da nije realno očekivati bilo kakav pomak prije općih izbora u oktobru naredne godine. Dodaju da političari, posebno iz entiteta RS, evropsku priču koriste kao kartu za produbljivanje političke krize. Signali koji dolaze od evropskih diplomata su važni, ali su i oni svjesni da neće biti ozbiljnijeg iskoraka u narednih godinu dana.
– U kontekstu geopolitike i ruske agresije na Ukrajinu, BiH i politika proširenja EU zaista jesu u fokusu, što dokazuje situacija s Albanijom, Crnom Gorom i Moldavijom. U tom smislu, bh. politička elita gubi potencijal momentuma, koji je baš odgovarajući, ali djeluje da se ništa neće moći dogovoriti. Očigledno je bilo najbitnije da se osiguraju pare iz Plana rasta, a što bi mogao postati okvir u kojem bi se politička elita u BiH trebala kretati dalje, ističe univerzitetski profesor iz Ljubljanje Faris Kočan.
Koliko je ruska agresija, ustvari, išla naruku bh. putu ka EU, jasno je i iz činjenice da je našoj državi Unija odobrila početak pregovora iako gotovo pa ni jedan uslov za to nije bio ispunjen do kraja. To, za razliku od albanskih i crnogorskih dužnosnika, domaći nisu ili shvatili ili bili spremni objeručke prihvatiti.
– U entitetu RS oko 50 posto ljudi podržava evropsku integraciju i to je odličan kontekst da se ta integracija koristi za negativne političke procese. To je Dodik veoma dobro radio od 2006. godine naovamo. Zarobio je tu evropsku kartu za vlastite partikularne ciljeve, dodaje Kočan.
No, s obzirom na geopolitička kretanja, ruska agresija na Ukrajinu vjerovatno je nikada bliže kraju. Okončanje tog sukoba, a onda uzročno-posljedična normalizacija odnosa Zapada sa Rusijom, posebno pod uticajem američkog predsjednika Donalda Trumpa, mogli bi voditi tome da se Zapadni Balkan vrati na tačku prije ruske invazije. Tada je bilo, a uskoro bi moglo ponovo biti, puno teže doći do pažnje donosilaca odluka u institucijama Unije. Gledanju kroz prste BiH, jer smo upravo tako dobili pregovarački status, mogao bi lako doći kraj.
NATO je recept
– Za BiH, gdje vidim da bi se međunarodna zajednica mogla još angažovati i gdje je realno da se nešto napravi, sigurno jeste članstvo BiH u NATO, pa bi se onda, kroz taj okvir, na neki način deantanigozirala BiH, te usmjerila na situaciju koju smo imali u Crnoj Gori, gdje su politička dešavanja bila na ivici građanskog rata, ali pošto je zemlja bila u NATO-u, niko nije ni razmišljao kroz taj okvir, zaključuje Kočan.
Ulazak BiH prvo u NATO, a tek onda u EU, često je bio među razmišljanjima i prijedlozima međunarodnih faktora. Među državama koje su se nešto ranije pridružile EU, sve su prije toga postale članice NATO-saveza, a čime je Unija osigurala da u okrilje primi stabilnu i sigurnu članicu. Crna Gora i Albanija također su na identičnom putu.
Krišto predstavlja BiH u Tirani
Cijeli Dnevnik O kanala možete pogledati u videu.
Datum i vrijeme objave: 21.11.2025 – 21:19 sati
