Uoči najavljenog protesta državnih službenika i namještenika. Kako natjerati one s ekstremno visokim plaćama da razumiju one s malim plaćama? Jesu li izmjene zakona dovoljne ako budžet nije usvojen? Ima li jedinstva među sindikatima? Gosti emisije Plenum bili su: Ana Mrnjavac, Radenko Mirković i Mario Krajinović.
Mrnjavac: Državni službenici su ispod minimalca u entitetima
Govoreći o usvojenim izmjenama Zakona o plaćama i naknadama, predsjednica Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ana Mrnjavac ističe da zaposleni ne vide konkretne rezultate. „Mi ne odustajemo jer zaista ovo što je usvojeno zapravo ništa značajno nije promijenilo sa aspekta zaposlenih, odnosno naših primanja, plaća i naknada.“
Dodaje da proces još nije završen i da slijedi dodatno usaglašavanje. „Ove izmjene se razlikuju od onih koje je usvojio Zastupnički dom, tako da se sada mora imenovati komisija koja će to usaglašavati. To znači još jedan proces – ništa nije konačno. I da je zakon konačan i na snazi, sve dok ne bude usvojen budžet, mi samo možemo čekati. Tek nakon usvajanja budžeta može se primijeniti osnovica za obračun plaća.“
Ističe da se time faktički odgađa ono što su zaposleni već zaradili. „Taj zakon zapravo tretira retroaktivnu isplatu onoga što smo mi već zaradili od prvog januara – znači, samo čekanje i zastoj.“
Dodaje da je situacija alarmantna. „Ovo više nije pet do dvanaest – nego dvanaest i pet. Zato organizujemo proteste.“
Govoreći o usvajanju budžeta, izražava rezervu, ali i određenu dozu nade. „Nisam baš optimist, ali s obzirom da je izborna godina, moguća su iznenađenja.“
Ističe koliko kašnjenje utječe na zaposlene. „Ako budžet bude usvojen tek u sedmom mjesecu, to znači da smo već sedam mjeseci uskraćeni za ono što smo zaradili. To je zaista nekorektno.“
Ukazuje na razliku između državnog i entitetskog nivoa. „Na entitetskom nivou minimalna plaća je 1.000 maraka, a kod nas na državnom nivou je manja. To je jedna diskriminacija prema državnim službenicima. Zaposlenik sa koeficijentom 1,4 ima platu oko 800 maraka – znači ispod minimuma entiteta.“
Govori i o visokoobrazovanom kadru. „Viši stručni saradnici i savjetnici, koji rade vrlo odgovorne poslove, imaju plate u prosjeku oko 1.500 maraka, što smatramo minimumom.“
Posebno se osvrće na visinu plaće izabranih zvaničnika koji očigledno ne razumiju ovakve probleme. „Oni dolaze na sjednice, ne uspiju se dogovoriti oko dnevnog reda i napuste ih, a uredno primaju plate od šest, sedam, osam hiljada maraka. Njima u ovoj situaciji ništa ne nedostaje, zato nemaju osjećaj ni sluha za nas koji radimo u državnim institucijama.“
Krajinović: Osnovica postoji, ali se ne primjenjuje na vrijeme
Predstavnici sindikata ponovo su ukazali na problem kašnjenja usvajanja budžeta, ističući da takva praksa direktno utiče na realnu vrijednost plata zaposlenih, uprkos zakonski predviđenim povećanjima.
Mario Krajinović, predsjednik Saveza sindikata policijskih službenika BiH naglašava da izmjene zakona o plaćama same po sebi ne znače i stvarno poboljšanje materijalnog položaja radnika ukoliko se budžet ne usvaja na vrijeme.
„Ove izmjene zakona o plaćama koje se tretira primjena na osnovicu od 01.01., ali po usvajanju budžeta, je na neki način samo da mi dobijemo ono što je nama namijenjeno. Međutim, ako gledamo za 2025.godinu, kada je budžet usvojen u 11. mjesecu, cijene nisu iste u prvome i u 11. mjesecu.“
Dodaje da, iako radnici formalno dobiju ono što im pripada, realna vrijednost tih primanja opada zbog rasta cijena tokom godine. „Bez obzira što ćemo mi dobiti sve ono što nam je zakonom predviđeno, ta vrijednost plaće nije ista u prvom i u 11. mjesecu.“
Kako bi zaštitili svoja prava, sindikati su pokušali pronaći rješenje kroz retroaktivnu isplatu razlike, ali procedura i dalje traje.
„Na neki način smo htjeli da pokušamo da nađemo, da se zaštitimo, da sva ona sredstva koja su nam namijenjena zakonom, koja bi nam trebala biti isplaćena, odnosno kad bi budžet bio usvojen na vrijeme, da dobijemo retroaktivnom isplatom sada kada ovaj zakon stupi na snagu.“
Iako je zakon usvojen u Domu naroda, još uvijek nije stupio na snagu zbog dodatnih procedura usaglašavanja. „Međutim, taj zakon jeste usvojen u Domu naroda, međutim, i dalje još on nije stupio na snagu jer se sada imenuje se komisija, pa ide na usuglašavanje.“
Krajinović podsjeća da je procedura kompleksna i dugotrajna, te uključuje više institucija.
„Komisija je formirana od strane tri člana Doma naroda, tri člana predstavničkog doma, koja bi trebala da uskladi taj tekst i koliko je meni poznato u formu izvještaja da uputi u jedan i drugi dom, smatralo bi se onda da je usaglašena.“
Govoreći o razlozima kašnjenja, ističe da zakon jasno definiše rokove, ali da se oni godinama ne poštuju.
„Ne znam da li oni imaju nekakve druge motive ili nešto drugo u pitanju, ali nama zakon jasan. Jasna je procedura usvajanja budžeta za godišnji nivo, odnosno krajnji rok do kojeg treba da se usvoje.“
Podsjeća da budžet nije usvojen na vrijeme već skoro deceniju. „Ako se ne varam, mislim da je zadnji put 2016. godine budžet usvojen na vrijeme. Posljednjih deset godina nije usvojen na vrijeme.“
Iako se osnovica formalno donosi na vrijeme, njena primjena kasni zbog složene procedure. „Osnovica se donese odlukom, međutim ta osnovica se ne primjenjuje do onoga trenutka dok cijela procedura ne bude ispoštovana.“
Dodaje da taj proces uključuje više nivoa vlasti, što dodatno produžava rokove. „Dok Fiskalno vijeće ne potvrdi, pa Vijeće ministara, pa Predsjedništvo, pa jedan dom, pa drugi dom.“
Kao primjer navodi situaciju iz prethodne godine, kada je osnovica počela da se primjenjuje tek krajem godine. „Ta osnovica koja je nama predviđena, u ovom trenutku, 631 KM koja je stupila na snagu 01.01.2025. se počela primjenjivati u 12. mjesecu 2025.“
Slična situacija očekuje se i u narednom periodu. „Sad imamo osnovicu koja je predviđena 690 KM za 2026. godinu, koja se ne primjenjuje upravo iz razloga neusvajanja budžeta.“
Krajinović ističe da je sindikatima neprihvatljivo da se svake godine ponavljaju isti problemi. „Nama u sindikatima je žalosno da mi iz godine u godinu uvijek pričamo isto.“
Umjesto toga, naglašava, fokus bi trebao biti na unapređenju životnog standarda zaposlenih. „Uvijek pričamo o neusvajanju budžeta, umjesto da se bavimo nekim drugim stvarima, kako da unaprijedimo naš materijalni status.“
Mirković: Pomjeramo se s mrtve tačke; budžet očekujemo do jula
Govoreći o trenutnoj situaciji, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH Radenko Mirković ističe da sindikati imaju informacije o narednim koracima.
„Mi uvijek imamo informacije – 29. aprila je sjednica Predstavničkog doma gdje će se formirati komisija.“
Dodaje da je Dom naroda već reagovao. „Dom naroda je na jednoj od prethodnih sjednica već formirao komisiju, tako da će ona amandmanski djelovati.“
Navodi da postoji okvirni rok za završetak procesa. „Nadamo se da će to biti najkasnije do 15. maja, eventualno do kraja maja da sve bude završeno. Nama je vrlo bitno da to bude prije usvajanja budžeta.“
Očekuje da će dalja procedura teći bez zastoja. „Zakon će vjerovatno biti usvojen do 15. maja, a onda ide u Predstavnički dom i Dom naroda i mislim da tu neće biti problema jer je sve već usaglašeno.“
Govori i o rokovima za usvajanje budžeta. „Nadamo se da će budžet biti usvojen do 1. jula, prije godišnjih odmora. Imamo informaciju da su se članovi Fiskalnog savjeta dogovorili da do kraja naredne sedmice usaglase nacrt budžeta.“
Ističe da su kontakti sa nadležnima već u toku. „Dobili smo poziv ministra da dođemo na sastanak, koji je zakazan za prekosutra u 11 sati, gdje će se razgovarati o zakonu i platama u institucijama BiH.“
Naglasio je optimistično da se situacija ipak mijenja. „Mi se pomjeramo sa mrtve tačke, nešto se radi i nadamo se da ćemo imati povećanje plata i ostalih primanja.“
Datum i vrijeme objave: 31.03.2026 – 09:16 sati
