Zloupotreba bolovanja u Bosni i Hercegovini predstavlja dugotrajan i složen problem koji negativno utječe na poslodavce, zdravstveni sustav i širu ekonomiju. Iako je bolovanje zakonsko pravo radnika, njegova svrha često se narušava kada se koristi mimo stvarnih zdravstvenih potreba. U BiH se zloupotreba bolovanja najčešće javlja u nekoliko oblika: neopravdani medicinski nalazi, dugotrajna bolovanja bez jasne medicinske osnove te situacije u kojima radnici koriste bolovanje za obavljanje drugih poslova ili putovanja umjesto za oporavak. U nekim slučajevima liječnici se nalaze pod pritiskom da odobre bolovanje iz socijalne empatije ili kao “uslugu”, što dodatno otežava kontrolu i nadzor.
Zloupotrebe bolovanja
O problemu bolovanja na svom službenom profilu oglasio se i ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić. – Zloupotreba bolovanja postala je, nažalost, uobičajena praksa. Toliko uobičajena da danas i poslodavci i radnici traže da se ovo pitanje dodatno uredi zakonom. Ali ovo nije problem samo poslodavaca. Ovo je problem i radnika, posebno onih kojima je bolovanje zaista potrebno. Nedavno smo primili molbu od skupine žena, onkoloških pacijentica koje se liječe od karcinoma dojke.
Traže pomoć i zaštitu, među ostalim, i u vezi s bolovanjem. Zbog neodgovornih pojedinaca koji bolovanje koriste kao slobodan dan, one, koje prolaze kroz najteže terapije, često nailaze na nevjericu i prepreke da ostvare pravo koje bi trebale dobiti bez ikakvog pitanja. Njima se ne vjeruje upravo zbog onih koji bolovanje zloupotrebljavaju. A primjeri zloupotrebe svima su nama poznati – od onih koji otvaraju bolovanje pa odlaze na putovanja, onih koji svaki put kad im se nešto ne sviđa otvaraju bolovanje kao čin prkosa do onih koji paralelno, dok su na bolovanju, rade privatno, na crno. To su situacije o kojima svakodnevno govore poslodavci, radnici, sindikati. U tom začaranom krugu jedni gube povjerenje, drugi gube prava. I problem je u oba sektora; i privatnom i javnom – naveo je Delić. U privatnom sektoru posljedice su još oštrije; pad produktivnosti, pad dobiti, pad povjerenja. Zbog toga poslodavci, nažalost, sve češće odbijaju bolovanja, čak i kada su ona opravdana jer ne vjeruju više nikome. A to najteže pogađa upravo one koji bolovanje zaista trebaju.
Udar na stvarno bolesne
– Mi smo u Ministarstvu uradili internu reviziju bolovanja. U 2024. godini iskorištena su 2252 dana bolovanja, što je prosječno 25 dana po zaposlenom. U prvih šest mjeseci 2025. godine iskorišteno je 1125 dana, što je oko 12,5 dana po osobi. Posebno su primjetni slučajevi kratkih, često ponavljajućih bolovanja, koja ne prate medicinsku logiku i koja izravno narušavaju kontinuitet i učinkovitost rada Ministarstva. Ako je plaća naknada za rad, onda rad mora biti ono što tu plaću opravdava. U svom radu se vodim istim načelom; prvi sam na poslu, prijavljujem se kao i svaki drugi zaposlenik, radim isto što očekujem od drugih.
Ne tražim ništa više od onoga što se podrazumijeva ugovornom obvezom – ističe ministar. Zloupotreba bolovanja, kaže, nije samo prijevara prema poslodavcu ili državi. To je prijevara prema ljudima kojima je zdravlje narušeno, a pravo uskraćeno. Rješavanje problema zahtijeva balans: zaštitu prava radnika na oporavak uz sprječavanje zloupotreba koje štete društvu u cjelini. Transparentniji propisi, digitalizacija medicinske dokumentacije i učinkovitiji nadzor mogu doprinijeti smanjenju nepravilnosti i jačanju povjerenja u sustav bolovanja.
