Veliki broj žena radi u zanimanjima koja su najizloženija udaru automatizacije

Narativ o rodno neutralnoj AI revoluciji puca na prvoj provjeri stvarnosti: ona ne pogađa sve jednako i žene će snositi veći dio tereta. Razlog je jednostavan, ali neugodan – veliki broj žena radi upravo u zanimanjima koja su najizloženija udaru automatizacije.

Računalna revolucija osamdesetih donijela je val novih radnih mjesta i pad nezaposlenosti, ali je istovremeno eliminisala čitave profesije – posebno ženske, poput daktilografkinja. Mnoge od njih nikada se nisu vratile na tržište rada. Danas se istorija ponavlja, ali u mnogo većem obimu: poslovi poput community menadžmenta, copywritinga, prevodilaštva i digitalnog marketinga – u kojima dominiraju žene – među prvima su na listi za automatizaciju. Administrativni i kancelarijski poslovi, tradicionalno ženski, najranjiviji su jer ih veliki jezički modeli lako preuzimaju.

Neoliberalni trik

Generacija Z već ulazi na tržište rada u nepovoljnom trenutku i suočava se s paradoksom: poslova je manje, a očekivanja veća. Slogan “neće vas zamijeniti AI, nego neko ko zna raditi s AI” postao je neoliberalni trik koji odgovornost za nezapošljivost prebacuje na pojedinca i skreće pažnju s činjenice da sistemska rješenja i regulacija AI i dalje izostaju. A riječ je o tehnologiji koja troši ogromne količine energije i vode, pa bi njen razvoj morao biti pažljivo usmjeren na stvarne koristi, a ne na masovnu i nepromišljenu komercijalizaciju.

Prema izvještaju Međunarodne organizacije rada iz 2025, gotovo 10% poslova koje tradicionalno obavljaju žene moglo bi biti transformisano pod utjecajem AI automatizacije, u poređenju s 3,5% poslova u kojima su dominantno muškarci. AI preuzima upravo one zadatke koji čine srž mnogih kancelarijskih zanimanja, pa je procjena da je svaki četvrti posao u određenom riziku. Istovremeno, istraživanja pokazuju da žene 25% manje koriste AI alate i rjeđe stiču kompetencije u radu s njima, što ih dodatno udaljava od stabilnog radnog mjesta.

Rizici nisu samo ekonomski. Žene su meta sve učestalije digitalne zloupotrebe, uključujući deepfake pornografiju, AI undress aplikacije i nasilnički sadržaj koji ih potiskuje iz javnog prostora i s interneta – što platforme dodatno pretvara u zatvorene muške zone, manosferu. Istovremeno, algoritamske pristranosti u AI alatima za zapošljavanje favorizuju muškarce: historijski podaci o radnim mjestima navode algoritme na zaključak da su muškarci prirodniji kandidati za određene pozicije. Danas oko 60% poslodavaca u Ujedinjenom Kraljevstvu koristi AI u prvom krugu selekcije, dok žene čine samo 22% stručnjaka u AI industriji. Drugim riječima, do trenutka kada CV dođe do žive osobe, šteta je već počinjena.

Ovakvi trendovi uklapaju se u širu viziju tech-bro neokonzervativizma koji zagovara povratak žena u kućnu sferu, na neplaćeni rad ili prekarne poslove. U pozadini se provlače i zabrinjavajuće eugeničke ideje o “očuvanju rase”, u kojima je ekonomska potčinjenost žena jedan od instrumenata kontrole.

Ključ je u regulaciji

Koja su rješenja? Povećavanje broja žena u IT/AI sektorima samo po sebi nije dovoljno – dosadašnje kampanje su pokazale da otvaranje novih studijskih programa bez koordinisanih politika rezultira većim brojem nezapošljivih diplomantica. Ključ je u regulaciji AI tehnologija, usmjeravanju resursa na stvarne društvene koristi i uvođenju obaveznog praćenja utjecaja AI automatizacije po spolu. Potrebni su i mehanizmi finansijske podrške ženama za ulazak u manje ugrožene sektore iako je taj pristup često previše individualiziran i oslanja se na tržišnu logiku koja je već zakazala.

Edukacije poslodavaca o rodnoj ravnopravnosti mogu imati efekta, ali samo dok političke promjene ne ukinu DEI politike, čime nestaje alat za praćenje i dokazivanje nejednakosti. U takvom ambijentu, sindikalizacija postaje možda najvažniji alat zaštite radnica. Kada se suzi prostor radničkih i ljudskih prava, frustracija lako prerasta u otpor, organizovanje i, potencijalno, bojkote tehnologija.

AI automatizacija zasad se širi stihijski, jer tako odgovara velikim korporacijama i moćnim državama. A sve dok je tako, najveći teret ove revolucije nosit će upravo žene.