U Mostaru jer u subotu u organizaciji Sveučilišta Hercegovina održano javno savjetovanje Mostarski kolokvij 2025. – ‘Kako funkcioniramo kao društvo u XXI. stoljeću?’, na kojem su svoje viđenje današnje BiH i regije iznijeli priznati intelektualci među kojima i prof. Vjekoslav Domljan koji je naglasio da “dok ne riješimo ekonomske probleme, nećemo ni druge”.
Mostarski kolokvij 2025. održan je Hotelu Mepas, a riječ je o jednom od najznačajnijih intelektualnih susreta u regiji ove godine koji je okupio ugledne profesore, javne intelektualce i stručnjake iz BiH, Hrvatske i Srbije, naglasili su organizatori.
Profesor dr. Šaćir Filandara iz Sarajeva u svom je izlaganju naglasio da ‘živimo ispod svojih mogućnosti i potreba’.
– Naše mogućnosti su velike, jer smo tokom prethodnog stoljeća napravili izvrsne rezultate. Komparirao sam početak 20. i 21. stoljeća po tom pitanju i aktualno stanje je krajnje zabrinjavajuće, jer se radi o općoj stagnaciji na svim poljima, a teško je naći izvorište toga i antagonizma koja vlada – izjavio je.
Naglasio je da najviše zabrinjava opće obezvrjeđivanje znanja kao takvog i da vlada “jedan spoznajni znanstveni relativizam u kojem su istine postale individualizirane.“
– Taj spoznajni relativizam, znači i moralni relativizam, tako da na taj način ulazimo u krizu individualnog i zajedničkog morala. Jedan broj pojedinaca koji su u sprezi kapitala i politike pravi iskorak, ali kao društvo stagniramo, čak nemamo ni emocionalnu orijentaciju – dodao je Filandara.
Istaknuo je i to da će razlika “između nas i Europske unije biti svakim danom sve veća i značajnija i da ćemo, ako se ovo nastavi, postati crna rupa”.
– Nadam se da toga neće doći, da će nas integrirati bez obzira na to što neki to ne žele. U principu želimo njene pare, ali da ona (Europa) ne dolazi ovamo – zaključio je Filanrda.
Profesor dr. Miodrag Zec iz Beograda na to se nadovezao konstatacijom da na ovim prostorima nedostaje vertikala između pojedinca i društva.
– Zadnjih dosta godina ovdje se traže samo razlike koje se neprekidno povećavaju. Ovo na Balkanu, jedno je razoreno društvo bez perspektive i ima sindrom velikog brata koji je za neke u Moskvi, a za druge u Istanbulu, Teheranu, Vatikanu. I svi misle da će netko drugi riješiti naš problem – izjavio je Zec.
Velikog krivca Zec je našao u školstvu koje, kako kaže, nije uspjelo proizvesti kohezivni faktor koji čini snagu metabolizma društva.
Naglasio je da je ovo “društvo bez metabolizma u kojem se jede, a ne dobiva mišiće, nego salo.“
– Svi teže ubaciti se u državnu klasu, svi misle da će netko nekom u nešto dati. U Srbiji se svađaju za šljivu, garsonijeru, čekaju da umre baba pa da riješe stambeno pitanje. Nema aktivnog odnosa pa da kažu’ ja ću napraviti vrt i uživati plodove svog rada. Sad svi čekaju europske fondove. Koji europski fondovi? Europa će više koštati male narode nego će oni imati koristi – podcrtao je.
Istaknuo da Zapad nudi socijalne ideje koje njima odgovaraju te da Europa ide u strahovitu fragmentaciju, a odgovor vidi u potenciranju sociološkog aspekta.
– Ljudi uozbiljite se. Razgovarajte, čovjek s čovjekom. Političari žive od konflikata koje oni kreiraju, a narod to podržava. Nedostaje nam građanin koji pita, sumnja, protestira, a ne onaj koji kliče, glasa, ratuje i gine. Ako misle da je ovo drugo bolje, neka nastave tako – zaključio je Zec.
Prof dr. Vjekoslav Domljan srž problema vidi u neriješenim ekonomskim pitanjima.
– Možemo svi zaraditi, s tim reforme krenu odozdol prema gore. Trebamo nove institucije i mehanizme. Pa kad ljudi osjete veći životni standard, onda će naravno biti u situaciju da nisu toliko ovisni o politici kao što jesu. Nama treba financijska reforma, a nje nema – upozorio je.
Naglasio je da nam trebaju institucije za provođenje energetskih i klimatski planova, ali da nema znanja kako to isfinancirati.
– Porez na ugljik dolazi s 2026. godinom, trebat će ga počet plaćati za ugalj, željezo, aluminij, cement, umjetna gnojiva, a mi nemamo rješenja. Ako ne riješimo ekonomska pitanja, nećemo moći ni druga – naglasio je.
Rješenje vidi u ideji uvođenje centara izvrsnosti u onim oblastima u kojima BiH ima komparativnu prednost.
– Možemo pretpostaviti da regija kao Mostar može imati centar izvrsnosti u oblasti obnovljivih izvora energije, Sarajevo u proizvodnji softwarea… Moramo vidjeti što BiH stavlja na globalnu mapu, a mi jednostavno nemamo takvih analiza – izjavio je.
Za kraj izlaganja, poručio je kako su problemi i u tomu što nemamo istraživačkih institucija, institucija koje bi povezivale obrazovanje i gospodarstvo.
– Situacija je vrlo teška ali odnekud treba krenuti, a to bi trebalo od ekonomskih mehanizama. Oni su skicirani uz pomoć UNDP-a, postoje dokumenti, ali politika nažalost još ne reagira.
Datum i vrijeme objave: 30.11.2025 – 06:14 sati
