Političku jesen vlast dočekuje u prilično konfuznoj atmosferi. S jedne strane poruke ohrabrenja i idile kako niko nikoga ne preglasava, a s druge strane tihe otrovne strelice.
No, zadržimo se na nivou entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. U ljetnom ambijentu i s obnovljenim voznim parkom u Konjicu su zasjedala delegacije SDP-a i HDZ-a. Nakon sastanka nije bilo izjava, već tek po jedna rečenica na X platformi lidera SDP-a Nermina Nikšića i HDZ-a Dragana Čovića.
Danas su delegacije SDP BiH i HDZ BiH u Konjicu održale sastanak na kojem smo razgovarali o funkcionisanju parlamentarne većine na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Uz zajedničku ocjenu da je većina stabilna i funkcionalna, dogovorili smo korake na daljoj dinamizaciji procesa pic.twitter.com/JFjZVeBsQG
— Nermin Nikšić (@NiksicN) August 29, 2024
Atmosfera je odlična, ali sva otvorena pitanja moramo hitno riješiti. Ta rečenica bi bila suština zasjedanja koja je odaslane za javnost. A šta je dogovoreno iza zatvorenih vrata znaju samo akteri. No, zanimljivo je da ni Naša stranka niti Narod i pravda nisu poslali svoje predstavnike na ovaj sastanak, a da stvar bude intrigantnija potvrđuje izjava predsjednika federalnog parlamenta Dragana Miokovića iz Naše stranke.
Sastanak izaslanstva #HDZBiH s @sdpbih u Konjicu, gdje smo razgovarali o aktualnim pitanjima za funkcioniranje, stabilnost i napredovanje Federacije Bosne i Hercegovine. Sva otvorena pitanja moraju biti žurno riješena, naše je partnerstvo ključno i za opći napredak #BiH. pic.twitter.com/wBaHYdxMLP
— Dragan Čović (@Dragan_Covic) August 29, 2024
On je na osnovu pobrojanih tema koje su se trebale naći na dnevnom redu poručio da bez obzira šta Nikšić i Čović dogovore, ništa od toga neće biti na dnevnom redu parlamenta dok je on predsjedavajući, a odnosi se na rad tog zakonodavnog tijela.
Sama ta poruka je indikativna i pokazuje da evidentno ne postoji naročita komunikacija između partnera u Trojci. Iz NiP-a se pak niko nije ni oglasio, iako je čelnika te stranke koji je van države itekako imao ko zamijeniti.
Stoga se postavlja pitanje da li zaista u federalnoj vladi sve funkcionira besprijekorno ili se to samo odnosi na relaciju SDP – HDZ.
I Amerikanci šute
A ako sve funkcioniše prema planu jedno od pomalo zaboravljenih pitanja koja se nameću je projekat Južne interkonekcije, na čemu su mjesecima unazad posebno insistirali Amerikanci. No, zakon o tom projektu je odavno povučen iz procedure na doradu i trenutno je u ladicama. U međuvremenu, poslije skoro pa otvorenih upozorenja pa i prijetnji iz Ambasade SAD-a da se taj projekat mora odblokirati, zatišje. Tek je prije više od mjesec dana spomenuta opcija formiranja određene radne grupe koja treba približiti stavove, no o tome ni traga ni glasa.
HDZ u sklopu Južne interkonekcije želi posebno preduzeće sa sjedištem u Mostaru, odbijajući jedinu logičnu opciju da se BH Gas bavi ovim projektom.
Amerikanci su se u međuvremenu ušutili, federalna vlast se dohvatila nekih novih prioriteta i na ovaj projekat, koji bi označio gasnu diverzifikaciju, tj. novu opciju uvoza gasa, se, barem u javnosti sve manje ukazuje.
Imenovanja
Fokus priče u Federaciji BiH sada su neka nova imenovanja. Nakon imenovanja nedostajućeg sudije u Ustavni sud BiH iz FBiH Marina Vukoje, o kojem su se lomila politička koplja, sada se intenzivno pregovara o izmjenama zakona i ubrzanom imenovanju direktora FUP-a, na čemu insistira HDZ.
Također, u planu federalne vlasti je i imenovanje sva četiri člana Upravnog odbora Federalne televizije, uz izgledno imenovanje Zorana Krešića, novinara Večernjeg lista zbog čijih ranijih stavova postoje brojne kritike. U svakom slučaju ukoliko se bude insistiralo na Krešiću, vrlo lako se može dogoditi da to imenovanje bude novi “Vukoja” slučaj.
Koliko god iz HDZ-a i SDP-a naglašavali odlične odnose u Vladi FBiH, nekoliko ranijih slučajeva pokazuje da to nije baš tako, bez obzira na statistiku glasanja. Ako postoji sloga u vladi, onda bi trebalo da se prijedlozi vlade fluidno provode u parlamentarnoj većini u Paramentu FBiH. No to nije baš tako. Nedavno je NiP-ov ministar Adnan Delić uz opoziciju kritikovao i koalicioni partnere zbog obaranja važnog zakona koji je trebao regulirati status aktivnih i neaktivnih tražilica posla.
Evidentni problemi postoje i u vezi odluka ministra zdravstva Nediljka Rimca (HDZ 1990), koji se nedavno otvoreno požalio na rad i pritiske. Ključni kamen spoticanja je blokada kod imenovanja novog direktora KCUS-a, što je jedan od primjera gdje je Trojka mnogo obećavala, a na kraju se zapetljala u međusobnom peripetijama.
Nedavno raspisivanje konkursa za novog direktora Porezne uprave ukazuje da bi i u tom slučaju moglo doći do politizacije.
Odbjeglog Galića zaboravili
Ali jedan primjer je posebno zanimljiv. Iako se on više odnosi na državni nivo, itekako je povezan i sa odnosima na federalnom nivou, s obzirom da u oba slučaja vlast čine isti partneri kada je u pitanju FBiH. Radi se o bjekstvu zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zorana Galića, koji je godinama bio i direktor Granične policije BiH.
Galić je osumnjičen, protiv njega je bila pokrenuta akcija, ali je on uspio pobjeći u Hrvatsku, odakle je zatražio da ga se razriješi. Vlast je to kao legitiman zahtjev razmatrala i da nije bilo pritiska javnosti vrlo moguće da bi mu se i udovoljilo. Bez obzira što se faktički radi o pregovaranju s bjeguncem od zakona.
S obzirom da je Galić dugogodišnji kadar i kandidat koji je na sve funkcije imenovan kao kadar HDZ-a i s obzirom na to da se nalazi u Hrvatskoj, postavlja se pitanje zašto se to toliko hvaljeno partnerstvo i dobri odnosi između HDZ-a i Trojke ne iskoriste da se zaštiti država BiH i da se odbjegli Galić isporuči pravosuđu u našoj zemlji. To pitanje partneri u vlasti uopšte ne postavljaju i prave se da problem ne postoji, a itekako je realan.
A više puta spomenuta dobra atmosfera među partnerima tek će biti na ispitu kada i ako vlast ispuni obećanje i na dnevni red konačno stavi fiskalne zakone, zatim odgovori na pitanja kako u plus vratiti deficit u penzionom fondu i tako dalje.
window.fbAsyncInit = function() {
FB.init({
appId : ‘171222711838’,
xfbml : true,
version : ‘v3.2’
});
};
(function(d, s, id){
var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0];
if (d.getElementById(id)) {return;}
js = d.createElement(s); js.id = id;
js.src = “https://connect.facebook.net/en_US/sdk.js”;
fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);
}(document, ‘script’, ‘facebook-jssdk’));
function fbLogin(){
FB.getLoginStatus(function(response) {
//console.log(“fBlogin: “+ response);
if (response.status === ‘connected’) {
//console.log(“fbtoken: “+response.authResponse.accessToken);
$.post(‘/prijava’, $.param({ fbtoken: response.authResponse.accessToken, platform: 1, modal:1 }), function(response){
//console.log (“response”+response);
//var data = JSON.parse( response );
//console.log(“data”+data);
if(response.success===true){
//window.location = “https://www.klix.ba/”;
modal.hide();
location.reload();
}
else {
alert(‘Facebook prijava nije bila uspjesna, provjerite da li ste dozvolili Klix aplikaciji pristup Vašem profilu’);
}
});
} else {
// FAIL
FB.login(function(response) {
if (response.status === ‘connected’) {
// Logged into your app and Facebook.
$.post(‘/prijava’, $.param({ fbtoken: response.authResponse.accessToken, platform: 1, modal:1 }), function(response){
console.log (response);
//var data = JSON.parse( response );
if(response.success===true){
modal.hide();
location.reload();
}
else {
alert(‘Facebook prijava nije bila uspjesna, provjerite da li ste dozvolili Klix aplikaciji pristup Vašem profilu’);
}
});
} else {
// The person is not logged into this app or we are unable to tell.
}
},{scope: ‘public_profile,email’});
}
});
}
