Gradonačelnik distrikta Brčko Esed Kadrić istakao je da je neizmjerno zahvalan što institucije mogu učestvovati u ovom plemenitom projektu reafirmacije svega što su učinile sestre milosrdnice kroz jedan istorijski period u ovome gradu na polju obrazovanja, liječenja ili podrške liječenju u brčanskoj Bolnici.
Napominjemo da je par dana ranije u mjestu Brka kod Brčkog otkriven spomenik ratnom heroju,šehidu Enveru Pamukčiću borcu Armije BiH koji je svoj život dao braneći grad Brčko,slobodnu teritoriju i državu. Gradonačelnik Esed Kadrić ujedno i predsjednik OSDA Brčko nije se pojavio na otkrivanju spomenika ratnom heroju Enveru Pamukčiću. To je izazvalo čuđenje kod naroda iz reda Bošnjaka jer politička stranka SDA važi za prvu jednonacionalnu Bošnjačku stranku.
Očito je da gradonačelnik Bošnjak mora opravdati svoju poziciju narodima Hrvata i Srba koji su mu omogućili političku poziciju gradonačelnika. Predpostavljamo da im se gradonačenik Kadrić nije htio zamjeriti.
U nastavku prenosimo cijeli tekst sa Radio Brčko:
Povodom obilježavanja 150 godina dolaska sestara milosrdnica u Bosnu i Hercegovinu gradonačelnik Brčko distrikta BiH Esed Kadrić je svečano otvorio izložbu „Sestre milosrdnice u Brčkom 1886-1984“ i prezentaciju monografije „Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Brčkom“, koju su organizovali Služba za arhiv, Odjeljenje za javni registar Vlade Brčko distrikta BiH i HKD „Napredak” Brčko.
U izložbenom salonu Gradske vijećnice u Brčkom izložba je predstavljena hronološki i prati rad družbe u svom višedecenijskom vaspitno-obrazovnom i zdravstvenom djelovanju u Brčkom.
Gradonačelnik distrikta Brčko Esed Kadrić istakao je da je neizmjerno zahvalan što institucije mogu učestvovati u ovom plemenitom projektu reafirmacije svega što su učinile sestre milosrdnice kroz jedan istorijski period u ovome gradu na polju obrazovanja, liječenja ili podrške liječenju u brčanskoj Bolnici.
„ Ne smijemo dozvoliti da se to tek tako zaboravi i bilo bi dobro obnoviti rad sestara u Brčkom. Iz pozicije predstavnika institucija daću maksimalan doprinos da im damo priliku da nastave svoju plemenitu misiju kako bismo im se odužili za sve što su učinile za našu zajednicu i generacije prije nas“ istakao je gradonačelnik.
Sestra Miroslava Bradica, vrhovna poglavarica Družbe sestara milosrdnica iz Zagreba rekla je da je današnja izloba neizmjerno velika radost.
„ Vidim da je djelovanje naših sestara ostavlo dubok trag u narodu. Uvijek se ponovo želimo vratiti tamo gdje smo djelovale i nastaviti svoje djelo. Koliko je to moguće pokazaće vrijeme ali želja i volja postoji“, istakla je sestra Miroslava Bradica.
Sestra Marija Julijana Đaković, provincijalna poglavarica u BiH istakla je da je njena velika želja da jednog dana škola ponovo zaživi u Brčkom.
„ I onda kad se čovjek ne snalazi i ide mu krivo mislim da Bog to vodi i ima svoj razlog. Mi to prihvatamo i vjerujemo da će nas iz toga izvući“, poručila je sestra Marija Julijana Džaković.
Ćazim Suljević, šef brčanske Službe za arhiv istakao je da je dugo rađeno na prikupljanju arhivske građe i njenoj obradi.
” Pronašli smo na sreću sačuvanu građu u Arhivu sestara milosrdnica u Zagrebu tako i u državnom Arhivu Republike Hrvatske. Nastavićemo saradnju sa drugim nacionalnim kulturnim društvima i na taj način se integrisati u kulturni sistem naše zajednice“, dodao je Suljević.
Podsjećamo da po osnivanju brčanske filijale 1886. sestre prvobitno djeluju u Djevojačkoj osnovnoj pučkoj školi. Godine 1896. osnovan je u okviru osnovne škole konvikt za djevojčice iz susjednih mjesta, a 1889. godine dječije zabavište za djecu predškolske dobi. Viša djevojačka škola otpočela je svoj rad 1912. godine, a školske 1919/20. u sestrinsku osnovnu školu polaze i muška djeca, te je ona pretvorena u mješovitu osnovnu školu. Po promjeni naziva, Viša djevojačka škola je od 1924. radila kao Građanska škola, sve do 1934. godine kada je zatvorena. Iako je građanska škola zatvorena, osnovna pučka škola uspješno je radila sve do kraja Drugog svjetskog rata, 1945., kada su ukinute sve vjerske škole na području BiH. Sestre su zdravstveni rad otpočele u bolnici 1939. godine. Rad sestara nastavljen je sve do 1974. kada je posljednja sestra, zaposlena u gradskoj bolnici, otišla u penziju.
