Problemi domaćih prevoznika koji posluju na tržištu Evropske unije već godinama opterećuju sektor transporta u Bosni i Hercegovini, a dodatno su zaoštreni uvođenjem novog Entry-Exit sistema i strožijom primjenom pravila o boravku do 90 dana u periodu od 180 dana unutar Šengenskog prostora. Uprkos najavama da su pregovori sa Evropskom unijom u toku i da postoji interes za rješavanje ovog pitanja, konkretni pomaci i dalje izostaju. Istovremeno, izostanak koordinisanog odgovora domaćih institucija, poput situacije u Gradišci gdje se pojavio samo predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, dodatno produbljuje nezadovoljstvo prevoznika.
Atif Hadžidedić, član Konzorcijuma Logistika BiH za Forbes BiH govori o razlozima višegodišnjeg problema, protestima i mogućim rješenjima.
Četiri protesta
“Prošli ponedjeljak su bili četvrti protesti koje smo mi organizovali u Bosni i Hercegovini”, kaže Hadžidedić, podsjećajući kako su 21. aprila prošle godine organizovali protestnu vožnju u Sarajevu kojom su željeleli institucijama skrenuti pažnju na problem s kojim se suočavaju.
“Poslije toga smo 1. septembra imali proteste na raskrsnicama širom Bosne i Hercegovine, gdje smo zahtijevali određene stvari od Vlade Republike Srpske i od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, isto tako i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Zatim smo od 26. do 30. januara ove godine imali regionalne proteste na graničnim prelazima gdje su s nama učestvovale i kolege iz Republike Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. U tom periodu imali smo regionalnu saradnju sa kolegama, međutim, evo sada smo 23. marta ponovo izašli na proteste jer nismo došli do konačnog rješenja, te smo pozvali kolege iz regiona da ponovo izađu s nama. Kolege iz Crne Gore imale su volju i želju, međutim dobile su od svoje vlade zabranu održavanja protesta. Kolege iz Republike Srbije nisu ni željele da organizuju proteste tog dana, ostali su pri stavu da će izaći na proteste 14. aprila ukoliko se počnu dešavati problemi nakon 10. aprila, kada počne puna primjena exit-entry sistema. Nakon svog ovog vremena i svih protesta, još uvijek nemamo konačno rješenje”, govori Hadžidedić.
Naglašava kako je u vrijeme održavanja regionalnih protesta, Evropska komisija usvojila novu viznu strategiju koja je započela na rješavanju problema pitanja boravka vozača u šengenskom prostoru.
“Međutim, to je tek sami početak. Ta vizna strategija tek treba da ide na usvajanje, na doradu i usaglašavanje sa svim članicama Schengena, i mi nismo zadovoljni samom tom odlukom iz razloga što to može potrajati godinu, dvije. Spominje se da bi rješenje vizne strategije trebalo da bude tek 2028. godine. Mi nemamo vremena ni prostora da čekamo do 2028. godine, tako da smo ponovo izašli na proteste i dalje nemamo konkretno rješenje.”
Hadžidedić ističe da bi se institucionalno svi trebali uključiti u rješenje problema.
“Gospodin Edin Forto, ministar saobraćaja i komunikacija nešto je poduzeo i počeo nešto da radi, ali ostali učesnici koji bi trebali da se uključe u ovaj problem nisu se uključili u onoj mjeri koliko bi to trebalo i koliko smatramo da bi bilo dovoljno da se pokrenu stvari u Evropskoj uniji, odnosno Evropskoj komisiji”, kaže Hadžidedić.
Doprinos BDP-u državi je ogroman
U kontekstu značaja sektora, postavlja se pitanje koliki je njegov stvarni doprinos ekonomiji Bosne i Hercegovine, kako u smislu bruto domaćeg proizvoda, tako i zaposlenosti i poreskih prihoda. Hadžidedić naglašava da, iako precizne brojke možda izostaju, ključna uloga transporta nije upitna.
“Vidite, nisam dovoljno stručan da govorim o tačnom doprinosu ovih podataka ukupnom BDP-u, ali ako uzmemo u obzir da je sektor drumskog saobraćaja u BiH do prošle godine činio oko 94% ukupnog transporta roba, te da u posljednje vrijeme vidimo pogoršanje stanja u željeznicama Federacije BiH i Republike Srpske, taj procenat je dodatno porastao. Danas se procjenjuje da drumski transport učestvuje sa oko 95%, pa čak i do 97–98% ukupnog transporta roba u i iz BiH”, pojašnjava on.
Dodaje da bez kvalitetnog transporta, kompletna privreda može doći u problem.
“Indirektno, tako možemo reći, ako dođu neki prevoznici sa strane da voze naše terete, automatski skače cijena, automatski to utiče na prihode, automatski to utiče na sve. Tako da možemo slobodno kazati da je jedna od ključnih tačaka naše privrede, ili mi kako volimo to kazati, prva naša privredna grana – transport.”
Pitanje radne snage dodatno oslikava širinu ovog sektora, koji daleko nadilazi same vozače i uključuje čitav niz pratećih djelatnosti.
“Mi otprilike raspolažemo informacijom da imamo 5.000 profesionalnih vozača koji upravljaju vozilima, odnosno koji se bave međunarodnim transportom. Tu ne uključujemo unutrašnje transporte ili one koji se odvijaju po regionu. Broj je i veći ako uzmemo u obzir cijeli sektor, gdje treba ubrojati i naše disponente, menadžere, direktore, radnike u održavnju vozila…pojašnjava naš sagovornik.
Svi privrednici ovise od transporta
U takvim okolnostima gotovo da ne postoji segment privrede koji nije direktno ili indirektno vezan za prekogranični transport, što dodatno povećava težinu problema.
O izvozu i uvozu zavise i izvoznici i uvoznici, govori Hadžidedić. Gledajući širu sliku, jasno je, kaže on, da svaka privredna djelatnost zavisi od transporta. Svaki proizvođač ima robu koju treba uvesti , bilo da je riječ o repromaterijalu ili nekoj drugoj vrsti inputa, kao što ima i gotove proizvode ili robu namijenjenu izvozu.
“Bez kvalitetnog transporta, neće moći ni oni reagovati. Naši privrednici, između 70 i 80% roba izvoze na područje EU.”
Iako su velike kompanije u zemlji prepoznale problem i pružile podršku zahtjevima prevoznika, neslaganja oko metoda borbe, poput blokada graničnih prelaza, i dalje postoje. Ipak, prema riječima Hadžidedića, stavovi se postepeno približavaju.
“Od početka smo u kontaktu sa našim privrednicima; reba napomenuti da smo i mi, prevoznici, dio privrede. Već od samog početka kolege iz različitih privrednih sektora prepoznaju da mi imamo ozbiljan problem, a samim tim i oni indirektno osjećaju posljedice. Ipak, privrednici nas uvjeravaju da ne mogu obustaviti svoju proizvodnju jer blokade na graničnim prelazima direktno utječu na uvoz repromaterijala i izvoz njihove robe. Mi smo, međutim, bili prisiljeni preduzeti određene korake koji su doveli do trenutne situacije. U posljednje vrijeme ponovo smo u kontaktu sa privrednim komorama Federacije i Republike Srpske, udruženjima poslodavaca i Vanjskotrgovinskom komorom. Možemo reći da su stavovi sada bliži i da će naš krizni štab, koji zovemo Logistika BiH, zasjedati. Ukoliko u narednom periodu ne dođemo do kvalitetnog rješenja sa nadležnim institucijama, vjerovatno ćemo biti primorani ponovo izaći na proteste”, kaže Hadžidedić.
Napominje da bi ti protesti mogli biti usmjereni prema onim institucijama koje se nisu odazvale na njihove pozive niti pronalazak rješenja.
“S nama se u tom dijelu slažu i privrednici i oni su nam dali čvrsta uvjerenja da će oni s nama sad ovaj put izaći na proteste. Jer ovo, kako smo već kazali, utiče indirektno i na njihova poslovanja, tako da ukoliko se odlučimo na neke nove proteste, a sve su prilike da će se to desiti, pozvat ćemo naše privredne komore i unije poslodavaca da se odazovu i da zajedno s nama, odnosno s našim vozačima i voznim jedinicama, izađemo na ulicu i tražimo naša prava”, govori on.
Bez brzog i konkretnog rješenja, jasno je da će pritisci iz sektora transporta rasti, a potencijalne posljedice po ukupnu privredu Bosne i Hercegovine mogle bi biti značajne.
