Proteina nikad dosta: Ove namirnice su sa njim bogate, a većina ljudi ih ne jede dovoljno

Proteini imaju centralnu ulogu u pravilnom funkcioniranju organizma jer učestvuju u izgradnji mišića, obnovi tkiva te stvaranju enzima i hormona. Njihov dovoljan unos povezuje se s osjećajem sitosti i lakšim održavanjem stabilne tjelesne mase, zbog čega su nezaobilazan dio svakodnevne prehrane. Postoje brojni izvori proteina, kako životinjskog tako i biljnog porijekla, koji se mogu jednostavno uklopiti u različite prehrambene navike.

Kada je riječ o namirnicama životinjskog porijekla, one se ubrajaju među najkoncentriranije izvore proteina. Bijelo meso piletine i puretine sadrži približno 22 do 24 grama proteina na 100 grama, uz relativno nizak udio kalorija i dobru probavljivost.

Produžava život

Godinama na meti kritika: Ovu vrstu mesa svi izbjegavaju, a mogla bi biti ključ dugovječnosti

Crveno meso, poput govedine i svinjetine, osigurava između 20 i 26 grama proteina na istu količinu, a istovremeno doprinosi unosu važnih minerala poput željeza i cinka.

Riba i plodovi mora, uključujući tunu, lososa, sardine i škampe, sadrže oko 20 do 25 grama proteina na 100 grama, uz dodatnu korist omega 3 masnih kiselina.

Jaja su također vrijedan izvor, jer jedno srednje jaje sadrži oko šest grama proteina, a poznata su po visokoj iskoristivosti u organizmu.

Mliječni proizvodi poput sira, jogurta i mlijeka nude raspon od osam do 20 grama proteina na 100 grama, uz značajan doprinos unosu kalcija i vitamina B12.

Biljni izvori proteina predstavljaju važnu alternativu, naročito za osobe koje ne konzumiraju namirnice životinjskog porijekla. Mahunarke poput leće, slanutka, graha i graška sadrže između sedam i devet grama proteina na 100 grama kuhane namirnice, a pritom su bogate vlaknima i mineralima. Posebno se izdvaja soja i proizvodi od soje, kao što su tofu, tempeh i edamame, koji osiguravaju između 10 i 19 grama proteina na 100 grama, pri čemu soja nudi kompletan spektar esencijalnih aminokiselina. Orašasti plodovi i sjemenke, među kojima su bademi, kikiriki, sjemenke bundeve i suncokreta, sadrže 20 do 30 grama proteina na 100 grama, ali i veći udio zdravih masti, zbog čega se preporučuje umjerena konzumacija. Cjelovite žitarice poput kvinoje, heljde i zobi doprinose unosu s osam do 15 grama proteina na 100 grama te se lako kombinuju s povrćem i mahunarkama.

Uravnotežena prehrana koja uključuje raznovrsne izvore proteina omogućava organizmu da dobije sve potrebne aminokiseline. Redovno konzumiranje proteinski bogatih namirnica doprinosi održavanju energije, podršci mišićnom razvoju i općem osjećaju vitalnosti, bez obzira na to da li se oslanja na životinjske, biljne ili kombinirane izvore.