Ulaskom u četrdesete godine života praćenje zdravstvenih pokazatelja dobija poseban značaj, jer se brojni poremećaji mogu razvijati bez jasnih simptoma. Ljekar opće prakse dr. Dean Eggitt ukazuje da nekoliko osnovnih pretraga krvi i redovnih mjerenja može pomoći u ranom otkrivanju problema, prije nego što prerastu u ozbiljna oboljenja. Posebno izdvaja četiri ključna parametra koji omogućavaju proaktivno upravljanje zdravljem: masnoće u krvi, funkciju bubrega, nivo šećera i krvni pritisak.
Jedan od prvih pokazatelja koji zahtijeva pažnju jeste kolesterol. Kako organizam stari, smanjuje se njegova sposobnost uklanjanja štetnih masnoća iz krvotoka, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara, ali i povišenog pritiska. Dr. Eggitt naglašava da je lipidogram, odnosno kompletna analiza masnoća u krvi, jedan od najefikasnijih načina praćenja zdravlja srca. Kolesterol je neophodan za normalno funkcionisanje ćelija, ali prekomjerna količina LDL kolesterola dovodi do stvaranja masnih naslaga u arterijama, koje sužavaju krvne sudove i povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Suprotno tome, HDL kolesterol pomaže u uklanjanju LDL-a iz organizma.
Preporučene vrijednosti su LDL ispod 4 mmol/L, dok bi HDL trebao biti iznad 1,0 mmol/L kod muškaraca i 1,2 mmol/L kod žena. Na ravnotežu masnoća u krvi mogu pozitivno utjecati promjene životnih navika, uključujući ishranu s manje zasićenih masti, redovnu fizičku aktivnost i umjeren unos alkohola. Lipidogram također mjeri trigliceride, masti koje se nalaze u namirnicama poput mesa, mliječnih proizvoda i avokada. Iako su potrebni u manjim količinama, njihovo povišenje povezuje se s većim rizikom od dijabetesa, gojaznosti i nekih malignih bolesti.
Drugi važan segment su bubrezi, organi zaduženi za filtriranje otpadnih tvari, regulaciju tekućine i krvnog pritiska. Problemi s bubrezima često se razvijaju tiho, bez jasnih simptoma, sve do kasnih stadija bolesti. Krvna pretraga kreatinina u serumu pomaže u procjeni koliko efikasno bubrezi obavljaju svoju funkciju. Povišene vrijednosti mogu ukazivati na oštećenje bubrega. Dr. Eggitt upozorava da se, uglavnom zbog starenja i povišenog krvnog pritiska, „procjenjuje da najmanje milion ljudi trenutno živi s tom bolešću, a da toga nisu ni svjesni“. Neliječeni problemi s bubrezima mogu dodatno povećati rizik od srčanog i moždanog udara, zbog čega je rano otkrivanje ključno za uspješno liječenje.
Treći pokazatelj koji ne bi trebalo zanemariti jeste nivo šećera u krvi. Dugotrajno povišene vrijednosti mogu godinama oštećivati organizam bez vidljivih znakova. Dr. Eggitt ističe značaj testa HbA1c, koji pokazuje prosječnu razinu šećera u krvi tokom dužeg perioda. Povišen HbA1c ukazuje na povećan rizik od komplikacija povezanih s dijabetesom, uključujući oštećenje živaca, probleme s vidom i ozbiljna stanja poput dijabetičke ketoacidoze. Iako povremeni skokovi šećera mogu nastati zbog stresa ili bolesti, trajno povišene vrijednosti signaliziraju potrebu za promjenama. Stručnjaci preporučuju uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i obroke u isto vrijeme kako bi se šećer držao pod kontrolom.
Krvni pritisak predstavlja četvrti ključni parametar. Hipertenzija je česta i često neprepoznata, jer rijetko izaziva simptome. Normalnim se smatraju vrijednosti između 90/60 mmHg i 120/80 mmHg, dok se osobama starijim od 40 godina savjetuje održavanje pritiska oko 115/75 mmHg radi smanjenja rizika od srčanog udara. Vrijednosti iznad 135/85 mmHg kod kućnog mjerenja ili 140/90 mmHg u ambulanti smatraju se povišenima. Budući da se hipertenzija ne osjeća, jedini način otkrivanja jeste redovno mjerenje. Promjene načina života, poput gubitka viška kilograma, smanjenja unosa alkohola i kofeina, redovne tjelovježbe i zdrave ishrane, mogu značajno doprinijeti regulaciji pritiska.
Govoreći o značaju praćenja zdravlja u srednjoj dobi, dr. Eggitt ističe da bolje razumijevanje vlastitog organizma u četrdesetim godinama može povećati šanse za dug i kvalitetan život. „Briga o tijelu u srednjim godinama od presudne je važnosti“, navodi on. „Krvne pretrage jedan su od najboljih načina da provjerite je li vaše zdravlje u redu i da uočite potencijalne znakove upozorenja prije nego što postane prekasno.“
Praćenjem lipidograma, funkcije bubrega, nivoa šećera u krvi i krvnog pritiska moguće je na vrijeme prepoznati rizike i poduzeti korake koji dugoročno čuvaju zdravlje.
Datum i vrijeme objave: 28.01.2026 – 20:54 sati
