Godinama na meti kritika: Ovu vrstu mesa svi izbjegavaju, a mogla bi biti ključ dugovječnosti

Dodavanje nemasne svinjetine u ishranu moglo bi vam produžiti život, pri čemu naučnici tvrde da minimalno obrađeni komadi mesa imaju iste zdravstvene prednosti kao slanutak, leća i grah.

Svinjetina je posljednjih godina često na udaru kritika, a neki naučnici čak pozivaju da slanina i šunka nose upozorenja slična onima na kutijama cigareta, ističući da hemikalije korištene u procesu proizvodnje uzrokuju rak crijeva.

Ne pijte ga tek tako

Kardiolog upozorava: Aspirin “za svaki slučaj” može nanijeti više štete nego koristi

Međutim, u novoj studiji američki istraživači otkrili su da uvođenje minimalno obrađenog crvenog mesa u ishranu s naglaskom na biljne namirnice može imati pozitivan utjecaj na biomarkere kognitivnog i fizičkog starenja.

Kako je provedeno istraživanje?

Istraživanja već dugo naglašavaju vezu između lošeg metaboličkog zdravlja i razvoja demencije, dijabetesa tipa dva i bolesti srca, pri čemu je gojaznost snažno povezana s kognitivnim padom vezanim za starenje. Objavivši svoje nalaze u časopisu Current Developments in Nutrition, naučnici su proučavali zdravstvene ishode 36 zdravih osoba starijih od 65 godina.

Učesnici su nasumično podijeljeni u dvije grupe. Jedna grupa bila je na ishrani u kojoj je glavni izvor proteina bila minimalno obrađena nemasna svinjetina, dok je druga grupa proteine unosila iz slanutka, leće, graška i crnog graha. Svinjetina je pripremana pečenjem u rerni, koristeći isključivo maslinovo ulje i so, kako bi se višak masnoće prirodno ocijedio.

Tokom osam sedmica učesnici su morali izbjegavati hranu koja nije bila dio studije, uključujući soju, govedinu, perad, morske plodove i umjetne zaslađivače, kao i alkohol i dodatke ishrani. Nakon osmonedjeljnog probnog perioda uslijedio je period od dvije sedmice tokom kojeg su učesnici mogli jesti uobičajeno. Na kraju svake faze prikupljani su uzorci krvi za analizu različitih markera, uključujući nivoe holesterola, glukoze u krvi i feritina, koji mjeri zalihe željeza u tijelu, piše Daily Mail.

Neočekivani rezultati za mišićnu masu i holesterol

Istraživači su otkrili da su obje ishrane dovele do povoljnih promjena u osjetljivosti na inzulin, što podržava ideju da je ishrana bogata proteinima efikasna u poboljšanju inzulinske rezistencije. Također, obje ishrane rezultirale su gubitkom tjelesne težine, ali je konzumacija svinjetine pomogla u očuvanju mišićne mase kod starijih osoba. To sugerira da umjerena konzumacija nemasnog crvenog mesa, poput svinjetine, može pomoći u održavanju mišića tokom starenja.

Nivoi ukupnog holesterola također su se smanjili nakon obje dijete, čime je smanjen rizik od srčanog i moždanog udara. Zanimljivo je da je ishrana sa svinjetinom rezultirala manjim padom nivoa dobrog, odnosno HDL holesterola, koji pomaže u sprječavanju nakupljanja plaka u arterijama.

Saba Vaezi, stručnjakinja za kliničku ishranu i koautorica studije, objasnila je važnost ovih biomarkera. „Oni su relevantni za zdravlje starijih osoba s obzirom na njihovu ulogu u bolestima srca, inzulinskoj rezistenciji, zalihama željeza i neuroinflamaciji, što su sve faktori koji utiču na kognitivno starenje“, izjavila je.

Nije svaka svinjetina ista

Istraživači su zaključili da njihovi nalazi, u kontekstu zdrave ishrane s naglaskom na biljne namirnice, podržavaju ideju da se nemasno, minimalno obrađeno crveno meso može redovno konzumirati bez štetnih metaboličkih posljedica povezanih s kognitivnim funkcijama. Kako navode, to ima važne implikacije za javno zdravlje, posebno za starije osobe u zajednicama gdje je crveno meso kulturološki važan dio ishrane.

Ipak, važno je razlikovati minimalno obrađeno meso od prerađenih proizvoda. Koalicija naučnika prošle godine upozorila je da je više od 54.000 slučajeva raka crijeva godišnje u Ujedinjenom Kraljevstvu uzrokovano konzumacijom prerađenog mesa poput slanine, kobasica i šunke.

Prije deset godina Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije klasificirala je prerađeno meso kao kancerogen grupe jedan, svrstavajući ga u istu kategoriju rizika kao duhan i azbest.

Iako ova studija donosi optimistične vijesti, autori su priznali i njena ograničenja, uključujući relativno kratko trajanje i mali broj učesnika.

Potrebna su dugoročnija istraživanja kako bi se utvrdilo da li ovi pozitivni efekti traju tokom vremena. Stoga, iako minimalno obrađena svinjetina može imati svoje mjesto u uravnoteženoj ishrani, oprez s prerađenim mesnim proizvodima i dalje je neophodan.