Nova studija otkriva stanje ishrane djece u BiH – Oslobođena

U novoj epizodi Oslobođene otvaramo temu koja se tiče svake porodice u BiH: ishrana djeceosnovnoškolskog uzrasta.

Naše gošće su Aldina Bukva Mahmutović, voditeljica programa ranog rasta i razvoja pri UNICEF-u idoktorica Aida Filipović Hadžiomeragić, voditeljica Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju ZZJZFBiH.

Šta djeca u BiH danas jedu? Ko ih najviše oblikuje kada je riječ o prehrani: roditelji, škola iliinfluenseri? Da li se situacija popravila u odnosu na ranije godineili se krećemo u pogrešnomsmjeru? Razgovaramo o doručku koji se preskače, užinama koje nestaju u hodu, grickalicama izaslađenim napicima koji prečesto zamjenjuju prave obroke.

Razgovarali smo i o jednom od najvećih, ali često zanemarenih zdravstvenih izazova u BiH -dječjojgojaznosti. Tema koju UNICEF godinama prati kroz svoj model zdravstvene podrške ponovo sepokazala ključnom: prema posljednjim istraživanjima, svako peto dijete u Bosni i Hercegovini imaproblem s prekomjernom težinom. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o trendu koji nosi ozbiljnezdravstvene rizike i koji zahtijeva hitnu reakciju kako porodica, tako i institucija.

– Prema našim najnovijim istraživanjima, koja smo radili zajedno s partnerima i nadležnimministarstvima, svako peto dijete u BiH je gojazno. To je izuzetno zabrinjavajući podatak. Godinamasmo se borili s pothranjenosti, a danas se paralelno suočavamo s gojaznošću koja nosi ogromnezdravstvene rizike. Važno je naglasiti da su bolesti od kojih najviše obolijeva odraslo stanovništvo uBiH direktno povezane upravo s gojaznošću, naglašavaBukva Mahmutović.

Dr. Aida Filipović Hadžiomeragić upozorava da nepravilna ishrana u djetinjstvu ostavlja dugoročneposljedice po zdravlje. Navike koje djeca usvajaju u najranijoj dobi direktno utiču na razvoj hroničnihnezaraznih bolesti u odraslom životnom dobu, uključujući kardiovaskularna oboljenja i poremećajelokomotornog sistema. Doktorica ističe da je upravo pravilna prehrana jedan od ključnih faktora zaoptimalan rast, razvoj i prevenciju najčešćih uzroka smrtnosti u BiH.

– Epidemija pretilosti kod omladine danas je ozbiljan problem, ne samo u BiH, nego i u cijeloj Evropi i svijetu. Ona se posebno povezuje sa socioekonomski depriviranim slojevima, gdje ograničenadostupnost i pristupačnost zdrave hrane, nedostatak edukacije o ishrani, kao i sjedilački način života,povećavaju rizik. Brza hrana, odsustvo kuhinja i kantina u školama, te utjecaj tehnologije i društvenihmreža dodatno pogoršavaju situaciju. Posebno zabrinjava podatak da ni 20 postomajki u BiH ne dojidijete u prvih šest mjeseci, što dodatno utiče na nutritivni razvoj i zdravlje djece, kažedr. Filipović Hadžiomeragić.

Nova studija o ishrani djece u Bosni i Hercegovini otkriva jasnu sliku navika, znanja i stavova školskedjece, njihovih roditelja i školske administracije. Bukva Mahmutović ističe da, iako su znanja iprakse roditelja značajno napredovali u odnosu na prethodnu studiju iz 2018. godine, znanja i navikedjece blago opadaju. Rezultati otvaraju pitanja o tome šta se može učiniti kako bi se unaprijedilapravilna ishrana djece i podržala njihova zdravija budućnost.

– U školama moramo osigurati da djeca dobiju dovoljno znanja ne samo o zdravoj prehrani, nego i ooptimalnom broju obroka dnevno. Nažalost, istraživanja pokazuju da polovica naše djece ne znakoliko obroka trebaju imati i koji su glavni izvori energenata u hrani. To su ključna područja na kojimamoramo raditi -kroz jednostavan i praktičan pristup gradivu, djeci pružiti znanje kako bi njihoviobroci bili pravovremeni, dobro izbalansirani i nutritivno optimalni istakla je Bukva Mahmutović.

Komentarišući najnoviju studiju o ishrani djece u Bosni i Hercegovini,poručila jeroditeljima da pristup pravilnoj ishrani djece treba biti proaktivan, a ne opterećenosjećajem krivice.

– Apsolutna je istina da svaki roditelj želi najbolje za svoje dijete. To je aksiomodkojeg polazimo i s kojim završavamo, ističe Bukva Mahmutović.

Ohrabruje činjenica da roditelji žele unaprijediti svoje znanje o pravilnoj prehrani, te naglašavavažnost korištenja dostupnih javnozdravstvenih kanala za edukaciju.

– Roditelji se trebaju informisatikroz zvanične izvore, ali i kroz škole, koje su možda i najbolje platforme za usvajanje i korekcijuprehrambenih navika, dodaje ona.

Preporuka stručnjaka je da se male, ali promišljene korekcije uishrani uvode postupno. Takavpristup omogućava djeci da usvoje zdrave prehrambene navike koje će im koristiti tokom cijelogživota.

Na kraju je zaključila da „blage korekcije mogu napraviti veliku razliku. Važno je daroditelji budu podrška i vodič svojoj djeci, bez osjećaja krivice, fokusirajući se na znanje, svijest i proaktivnost.“

Podcast se producira u saradnji s UNICEF-om u okviru programa Podrška EU za reformu zdravstvenogsektora BiH, koji finansira Evropska unija. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost medijske kuće i neodražava nužno stavove UNICEF-a i Evropske unije.

Podcast Oslobođena slušajte i gledajte ovog četvrtka u 20 sati nawww.oslobodjenje.bate na platformamaYouTube,YouTube Audio,Apple Podcasts,Deezer,Spotify,Podcast Index,AmazonMusic,TuneIn + Alexa,Podcast Addict,Podchaser,Pocket Casts,Listen NotesiPlayer FM, a u 23.15sati naO kanalu.