Prema Zakonu o Agenciji za identifikacione dokumente, evidencije i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, stalni elektronski pristup evidencijama mogu ostvariti isključivo organi, odnosno institucije sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Tako se građani rasterećuju potrebe da lično dostavljaju te podatke, čime se ubrzavaju i pojeftinjuju administrativni procesi.
Ali oni očekuju da njihovi podaci, dok se dijele na brojne načine, budu istovremeno i zaštićeni.
Aleksandar Mastilović, stručnjak za digitalnu transformaciju, kaže da još uvijek nedostaje cyber sigurnosti, čak i tamo gdje je provedena digitalizacija.
“Pitanja cyber bezbjednosti su stavljena u drugi plan”, kategoričan je on.
“Postoje primjeri curenja podataka i uspješnih napada na digitalne sisteme organa uprave u BiH, naprimjer curenje matičnih knjiga opštine Centar Sarajevo, curenje podataka iz zdravstvenog informacionog sistema Republike Srpske i ‘ransomware’ napada na Parlamentarnu skupštinu BiH u septembru 2022. godine, što je izbacilo instituciju iz operativnog rada dvije nedelje. Kako digitalizacija bude napredovala, ovakvih primjera biće sve više, a i sam rizik će srazmjerno rasti“, kaže Mastilović.
U Agenciji koja koristi vlastite sisteme komunikacije kako bi smanjili izloženost tvrde da rade na zaštiti podataka, ali da je potrebno još napora.
“Jasni zakoni i politike su neophodni kako bi se definisala odgovarajuća upotreba podataka i njihovo čuvanje“, kaže Badnjević.
Talić kaže da su neki od velikih korisnika elektronskog pristupa već poreske uprave, penzioni fondovi, zavodi zdravstvenog osiguranja, zavodi za zapošljavanje i matični uredi, Agencija za bankarstvo Federacije, inspekcije, sudovi, općine i gradovi.
Iz Agencije objašnjavaju da planiraju razviti i sistem kojem bi osnovna namjena bila digitalizacija procesa razmjene podataka, najprije povremenog pristupa podacima. To je jedno od mogućih rješenja za banke.
Do potpune digitalizacije potrebe su izmjene zakona, ali i veće tehničke mogućnosti institucija, objašnjava Badnjević.
“Vidljiv je trend ka sve većoj digitalizaciji i možemo očekivati da će se ovaj proces ubrzavati u narednim godinama. Dodatno, važno je napomenuti da uspješna digitalizacija zahtijeva, ne samo tehničke preduslove, već i edukaciju službenika. IDDEEA kontinuirano radi na unapređenju svojih usluga i podržava druge institucije u procesu digitalizacije“, dodaje on.
Agencija želi smanjiti i potrebu fizičkog odlaska kada treba podnijeti neki zahtjev, i zato je potrebna edukacija građana.
“Nije dovoljno znati samo uputiti elektronski zahtjev prema administraciji da bi ‘e-uprava’ funkcionisala na najbolji mogući način“, dodaje Badnjević.
On vjeruje da će institucije kroz ovaj proces povećati svoju transparentnost i povjerenje među građanima.
“Socijalna zaštita može se poboljšati s obzirom da društvo ima koristi od informacija koje su transparentnije i imaju bolji pristup. Otvoreni podaci povećavaju saradnju, učešće i socijalne inovacije“, kaže Badnjević.
