Ukrajina je zatražila od Bjelorusije da povuče snage koje je poslala na svoju granicu zbog rastućih vojnih tenzija između susjeda nakon ukrajinske invazija na rusku oblast Kursk.
Najnovije upozorenje iz Ukrajine uslijedilo je nakon dvije sedmice pojačane retorike, optužbi i kontraoptužbi iz Kijeva i Minska. Ovo, u trenutku kada je Rusija — koja Bjelorusiju smatra svojim najpouzdanijim saveznikom — zaprijetila čvrstim odgovorom na ukrajinsku ofanzivu Kursk.
Dakle, šta se zapravo dešava između Ukrajine i Bjelorusije, i može li njihova granica postati najnovije poprište rata ruskog predsjednika Vladimira Putina?
Šta je Ukrajina rekla o bjeloruskim trupama na granici?
U nedjelju kasno, ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Bjelorusiju da povuče nagomilane trupe sa svoje granice i “zaustavi neprijateljske akcije”.
On je citirao obavještajne podatke kako bi optužio Bjelorusiju da je “koncentrirala značajan broj osoblja, uključujući snage za specijalne operacije, oružje i vojnu opremu” u regiji Gomel u blizini sjeverne granice Ukrajine “pod maskom vježbi”.
“Upozoravamo bjeloruske zvaničnike da ne čine tragične greške za svoju zemlju pod pritiskom Moskve i pozivamo njene oružane snage da zaustave neprijateljske akcije i povuku snage s državne granice Ukrajine na udaljenost veću od dometa gađanja bjeloruskih sistema”, rekao je Inozemni. – stoji u saopštenju Ministarstva.
Ukrajina je rekla bjeloruske trupe, kao i plaćenici iz Ruska grupa Wagnerbili su postrojeni blizu granice. Dvije zemlje dijele granicu od 1.084 km (674 milje).
“Upozoravamo da će u slučaju kršenja ukrajinske državne granice od strane Bjelorusije, naša zemlja poduzeti sve potrebne mjere za ostvarivanje prava na samoodbranu zagarantovanog Poveljom UN-a”, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova. “Slijedom toga, sve koncentracije trupa, vojni objekti i rute snabdijevanja u Bjelorusiji postat će legitimne mete za Oružane snage Ukrajine.”
Također je istaknuto da je regija u kojoj su se okupile bjeloruske trupe blizu nuklearne elektrane u Černobilju pogođene katastrofom, te je rečeno da sve vojne vježbe koje se tamo izvode predstavljaju “prijetnju nacionalnoj sigurnosti Ukrajine”.
Šta je Belorusija rekla o nagomilavanju na ukrajinskoj granici?
Prošle sedmice je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko objavio da je ta zemlja prebacila oko trećine svojih snaga na granicu s Ukrajinom.
Ali Lukašenko je okrivio Ukrajinu za oštru eskalaciju tenzija.
On optužena Ukrajina agresivnu politiku i slanje više od 120.000 vojnika na svoju granicu sa Bjelorusijom 18. avgusta. Sljedećeg dana, Bjelorusija je objavila da je poslala avione, snage protivvazdušne odbrane i oružje na ukrajinsku granicu.
Bjelorusija je optužila Ukrajinu da je narušila njen vazdušni prostor tokom napada na Rusiju Kursk region 6. avgust. Minsk je 10. avgusta prvi put proglasio kretanje vojnika prema granici sa Ukrajinom činom samoodbrane.
Ministar odbrane Viktor Khrenin rekao je da je Bjelorusija “spremna poduzeti akciju odmazde” ako ukrajinski vojnici uđu na njenu teritoriju.
Ali Ukrajina je odbacila bjeloruske optužbe. Ona je opovrgla Lukašenkovu tvrdnju da je Kijev poslao 120.000 vojnika na granicu. U nedjelju je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo da “nikada nije poduzelo i nikada neće preduzeti bilo kakve neprijateljske akcije protiv bjeloruskog naroda”.
Kakav je stav Bjelorusije o rusko-ukrajinskom ratu?
Bjelorusija održava bliske političke i ekonomske odnose sa Rusijom od svoje nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Lukašenko je a solidan saveznik Putin i njegova zemlja stali su uz Rusiju tokom njenog rata sa Ukrajinom. U martu 2022., ubrzo nakon što je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu, Bjelorusija je evakuirala svoju ambasadu u Kijevu u znak podrške Moskvi.
Bjelorusija je također dozvoljena Rusija da stacionira svoje trupe na svojoj teritoriji, što omogućava Moskvi da koristi zemlju svog saveznika kao lansirnu rampu za napad na Ukrajinu sa sjevera.
Zapadni saveznici Ukrajine, posebno Sjedinjene Države, nametnuli su niz kazni Bjelorusiji zbog njene podrške ruskom ratu – uključujući finansijske sankcije, kontrolu izvoza, ograničenja vazdušnog prostora i vizne restrikcije za zvaničnike.
Do sada je, međutim, Bjelorusija uzmicala od upuštanja u stvarni vojni sukob s Ukrajinom – a trenutno gomilanje trupa duž njihove granice podiže avet te promjene.
Hoće li se sada Bjelorusija i Ukrajina direktno sukobiti?
Upad na Kursk je osramotio Rusiju, koja je zauzvrat pokušala da odvrati pažnju od tog nazadovanja, kaže Mathieu Boulegue, savjetnik u londonskom think tanku Chatham House.
“Mislim da ono što vidimo do sada su ruske snage i ruski PMC-i koji pokreću kontranapade sa teritorije Bjelorusije kako bi odvratili pažnju od upada na Kursk”, rekao je za Al Jazeeru, misleći na privatne vojne kompanije (PMC) kao što je Wagner.
“Ali sumnjam da će Bjelorusija poslati svoje trupe u rat”, dodao je on.
“Lukašenkov režim je potpuni vazal Kremlja, ali za Rusiju je vrednije da ga zadrži kao lansirnu rampu za vojne operacije nego da ga uvuče u rat”, rekao je Boulegue. “U trenutku kada to urade, to stvara daleko veću nestabilnost nego što je potrebno, uz rizik destabilizacije režima u Minsku i prisiljavanja na oštar međunarodni odgovor.”
