Način na koji se hranimo, izbor namirnica i svakodnevne navike mogu imati snažniji uticaj od samog brojanja kalorija, jer direktno utiču na regulaciju apetita i metabolizam.
Jedna od ključnih navika je dovoljan unos vlakana. Preporučene dnevne količine kreću se između 25 i 38 grama, ali većina odraslih osoba ih ne dostiže. Vlakna su važna za osjećaj sitosti, zdravu probavu te održavanje stabilnog nivoa holesterola i šećera u krvi. Nutricionistica Lizzy Swick naglašava da prednost treba davati cjelovitim namirnicama bogatim vlaknima, poput graha, leće, zobi, povrća i bobičastog voća.
„Iako tjelesnu težinu u konačnici određuje omjer unesenih i potrošenih kalorija, istraživanja pokazuju da fermentabilna vlakna potiču lučenje hormona sitosti, što ljudima pomaže da prirodno reguliraju unos energije bez potrebe za strogim praćenjem kalorija“, rekla je.
Sličan stav ima i dijetetičarka Lisa Andrews, koja smatra da je unos vlakana možda i najvažnija navika za metaboličko zdravlje.
„Vlakna pomažu regulirati apetit, pozitivno utječu na crijevni mikrobiom te smanjuju rizik od pretilosti, raka i kardiovaskularnih bolesti“, objasnila je.
Stručnjaci savjetuju i da se pažnja prebaci sa brojki na sastav obroka. Umjesto brojanja kalorija, preporučuje se slaganje uravnoteženog tanjira koji uključuje povrće bez škroba, proteine i ugljikohidrate bogate vlaknima. Dijetetičarka Sarah Glinski predlaže vizualni pristup.
„Pokušajte napuniti četvrtinu tanjura proteinima, četvrtinu škrobnim ugljikohidratima, a polovicu povrćem. Ova metoda osigurava dovoljan unos proteina, ugljikohidrata i vlakana bez potrebe da detaljno upravljate svojom prehranom“, pojasnila je.
Važnu ulogu ima i redovnost obroka. Vrijeme kada jedemo može uticati na tjelesnu težinu, kontrolu apetita i stabilnost šećera u krvi, bez obzira na ukupan kalorijski unos.
„Stabilan i dosljedan ritam prehrane može značajno poboljšati metaboličko zdravlje, i to puno više od puke matematičke računice kalorija“, izjavila je nutricionistica Alyssa Simpson. Redovni obroci i međuobroci pomažu tijelu da održi ravnotežu šećera u krvi i spriječe nagle napade gladi.
Upravljanje stresom također se pokazalo kao važan faktor. Hronični stres može promijeniti prehrambene navike i način na koji tijelo reaguje na glad. Povišen nivo kortizola povezuje se s emocionalnim prejedanjem i jedenjem iz navike, a ne zbog stvarne potrebe za hranom.
„Stres utječe na prehrambene navike i hormonske reakcije koje remete energetsku ravnotežu, između ostalog djelovanjem na hormone poput kortizola i regulaciju inzulina“, navela je Simpson.
Ne treba zanemariti ni omega 3 masne kiseline, koje imaju važnu ulogu u smanjenju upala, zdravlju srca i regulaciji šećera u krvi.
„Usredotočenost na dovoljan unos omega 3 masnih kiselina iz kvalitetnih izvora poput ribe, oraha i sjemenki lana podupire zdravlje srca, regulaciju upala i metaboličko zdravlje, a da pritom ne morate pratiti kalorije“, izjavila je nutricionistica Kathryn Durston.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da je za gubitak tjelesne težine kalorijski deficit i dalje neophodan.
„Na kraju dana, mršavljenje se svodi na odnos unesenih i potrošenih kalorija“, rekla je Swick. „Potrebno je samo pronaći navike kojih se možete pridržavati i u kojima uživate kako bi cijeli proces bio dugoročno održiv.“
Datum i vrijeme objave: 27.01.2026 – 22:54 sati
