Turska planira uspostaviti tampon zonu na iranskoj strani granice u slučaju da se ostvari najgori mogući scenario i da vlast u Teheranu “kapitulira”, saznaje Middle East Eye.
Visoki zvaničnici turskog ministarstva vanjskih poslova u četvrtak su, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali zastupnike da se Ankara priprema za više mogućih scenarija u vezi s Iranom, navela su za MEE dva učesnika sastanka.
Jedan od učesnika kazao je da su turski zvaničnici koristili izraz tampon zona kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Međutim, drugi učesnik naveo je da zvaničnici nisu izričito koristili izraz tampon zona, ali da su jasno izrazili spremnost da idu dalje od uobičajenih mjera.
U suštini, kazali su da smatraju da se sve što je moguće treba učiniti na iranskoj strani kako bi oni koji bi se mogli pokrenuti u slučaju migracija ostali tamo, rekao je drugi izvor.
24-satni nadzor
Tursko ministarstvo odbrane ranije ovog mjeseca saopćilo je da je Ankara ojačala sigurnost duž svoje granice s Iranom, duge 560 kilometara, putem tehnološki unaprijeđenog sistema fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule i 43 kule opremljene liftovima, modularni betonski zid dužine 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih rovova.
Ministarstvo je dodalo da se granična područja nadziru neprekidno, dvadeset četiri sata dnevno, putem izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan izvještaj turskih medija navodi da su tokom istog brifinga turski zvaničnici zastupnicima također rekli da je tokom krvavih protesta protiv vlasti ranije ovog mjeseca poginulo oko 4.000 Iranaca, dok je 20.000 ranjeno.
Proteste su izazvali ubrzana inflacija i nagla deprecijacija iranske valute, a brzo su se proširili širom zemlje. Iako je bilo i nasilnih incidenata od strane pojedinih demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da je Teheran koristio neproporcionalnu silu kako bi ugušio demonstracije. Također je uvedena blokada interneta.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak u televizijskom obraćanju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu te je pozvao vladu Sjedinjenih Američkih Država da koristi diplomatske kanale za rješavanje krize.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump u početku je prijetio Teheranu tokom nasilnog obračuna s demonstrantima, ali je kasnije rekao da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Međutim, Washington od tada razmatra mogućnost preciznih udara na visokorangirane iranske zvaničnike i komandante koje smatra odgovornim za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz zaljevskih zemalja upoznat s razgovorima.
Posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su ratne avione, sisteme protivzračne odbrane i ratne brodove u regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Trumpu data mogućnost da cilja visoke iranske zvaničnike.
Čini se da ovo vojno jačanje dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln stigao u vode Bliskog istoka.
Turska vlada je itekako svjesna posljedica operacija promjene režima i ratova, s obzirom na destabilizirajuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji u periodu od 2011. do 2024. godine.
Ovi sukobi doveli su do prelaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku i opteretili ključne sektore poput energetike i trgovine.
Azerbejdžanski Turci
Tursko društvo i dalje je izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, posebno 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada vlasti Bashara al Assada.
MEE je u junu izvijestio da su turski zvaničnici procijenili da bi rat punog obima između Izraela i Irana mogao potaknuti do milion iranskih izbjeglica prema turskoj granici.
Izvori su tada rekli za MEE da Ankara vjerovatno ne bi prihvatila izbjeglice, osim onih kojima je hitno potrebna humanitarna pomoć.
MEE je također izvijestio da Turska više ne bi primjenjivala politiku otvorenih vrata prema bilo kojoj susjednoj zemlji u slučaju novog izbjegličkog talasa. Iranci trenutno mogu ući u Tursku bez vize.
Jedno od pitanja koje dodatno komplikuje ove planove jeste prisustvo Azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih ima najmanje 12 miliona.
Još uvijek nije jasno kako bi Turska reagirala ukoliko bi pripadnici ove grupe masovno stigli na granicu, što bi moglo izazvati unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.
Datum i vrijeme objave: 27.01.2026 – 22:08 sati
