Tramp “želi da kapituliramo” pred Rusijom: Ukrajinci su zgroženi mirovnim planom | Ratne vijesti Rusije i Ukrajine

Kijev, Ukrajina – Tajming novog mirovnog plana predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa i prijetećeg ultimatuma Ukrajini ne može biti gori.

Ruske trupe, dronovi i roboti za pravljenje magle probili su jugoistočnu liniju fronta dok civili u gradu Zaporožju čuju nove, bolesne note u njihovoj skoro noćnoj kanonadi – zvuk teških klizećih bombi.

Istovremeno rusko granatiranje čuva uništavajući infrastrukturu za proizvodnju i prenos električne energije u Ukrajini, uzrokujući višesatne nestanke struje dok sunce zalazi u 16 sati i noćne temperature padaju ispod nule.

Ukrajina je u utorak ponovo bila u stanju žalosti, nakon što je u ruskim napadima poginulo najmanje šest osoba noćenje u Kijevu. U Rusiji su najmanje tri osobe poginule u napadu ukrajinskog drona u južnom regionu Rostova.

Za neke ukrajinske vojnike, Trumpov plan, koji favorizuje ratne ambicije Rusije, je gorka provjera realnosti i podsjetnik na propuštene prilike.

“Bespomoćnost i cinizam kolektivnog Zapada je beskrajan”, rekao je za Al Jazeeru Bohdan, ukrajinski operater dronova na odmoru u Kijevu s istočnog fronta.

“Stalno su odbijali vojnu pomoć, nisu se mogli dogovoriti kako da odgovore, a mi svoju neodlučnost plaćamo svojom krvlju, krvlju naše djece”, rekao je on, ne koristeći svoje prezime po ratnim propisima.

On zadržava određeni optimizam, vjerujući da Moskva ima ograničenu sposobnost napredovanja.

“Trebalo im je tri godine da zauzmu 1 posto naše teritorije, a to ih je koštalo milion vojnika, ubijenih ili ranjenih”, rekao je Bohdan.

Nakon nevjerovatnih uspjeha početkom 2022. godine, ruske snage su se povukle iz okoline Kijeva, cijele sjeverne Ukrajine i područja na istoku i jugu.

Od tada ih je svaki grad koji su zauzeli koštao desetine hiljada vojnika.

„Ovim tempom će uništiti svakog Rusa, a nas i dalje neće osvojiti“, sardično se našalio.

SAD ‘žele da kapituliramo’

Ukrajina je bila usred krvoprolića potresen korupcijom skandal u koji su upleteni najbliži saveznici predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je na vlast došao 2019. na osnovu antikorupcijske karte.

Kada je Tramp prošle sedmice ponudio mirovni plan od 28 tačaka – i zaprijetio da će zamrznuti vojnu pomoć ako Kijev ne pristane na to do četvrtka, 27. novembra, Ukrajinci su se osjećali potišteno i izdano.

“Sve i svi su protiv nas. A sada ovaj idiot u Bijeloj kući želi da kapituliramo. Ponovo”, rekla je Jevhenija Demjanenko, 42, koja prodaje sjeme, saksije i đubrivo na jugoistoku Kijeva.

Zbijena u toplom kaputu dok je generator na benzin bruje ispred njene radnje, napajajući prigušenu lampu, mali grejač i elektronske uređaje, ona je spekulisala da ruski predsednik Vladimir Putin mora da ima “nešto tako odvratno kompromitujuće u vezi (Trampa) da izdaje sve na čemu je Amerika izgrađena”.

Washington je kasnije rekao da je rok bio “tečan”.

Trumpove plan podsjeća na listu želja Kremlja, sa kratkim i nejasnim klauzulama koje Ukrajini daju malo sigurnosnih garancija, rekao je analitičar iz Kijeva.

Jedna klauzula predviđa da Kijev gubi nedefinisane bezbednosne garancije Vašingtona u slučaju da Ukrajina “napadne” Rusiju. Drugi traži da Ukrajina u svom ustavu napiše da neće u NATO.

Bivši ruski diplomata vidi plan kao trostruki trijumf nad Ukrajinom, diplomatijom Washingtona i cjelokupnom evropskom sigurnosnom arhitekturom.

Plan “ograničava suverenitet Ukrajine, ne nudi kredibilne sigurnosne garancije i signalizira spremnost Washingtona da popusti pred Kremljom”, rekao je za Al Jazeeru Boris Bondarev, koji je dao otkaz u Ministarstvu vanjskih poslova u znak protesta protiv sveobuhvatne invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine.

“Putin to vidi kao dokaz slabosti SAD – i kao priliku da izvrši pritisak na NATO da revidira cjelokupnu evropsku sigurnosnu arhitekturu,” rekao je on.

Prema riječima Marije Kučerenko, eksperta iz think tanka Come Back Alive, u prijedlogu su “žrtva i agresor bili jednaki”.

“Da li je Ukrajina ikada napala Rusiju? Ili mislite na pokušaje povratka okupiranih ukrajinskih teritorija?”

Ona je takođe napala klauzulu da će Vašington priznati Krim i jugoistočne regione Luganska i Donjecka – poznate pod zajedničkim imenom Donbas – “kao de facto ruski”.

Rusija je okupirala većinu Luganska i oko tri četvrtine Donjecka, i želi da Kijev ustupi ostatak – uključujući utvrđena uporišta i komandne visine koje bi mogle olakšati sposobnost Moskve da izvrši invaziju dublje u Ukrajinu.

Zauzvrat, Moskva se obavezuje da će zamrznuti južnu liniju fronta i povući se iz svojih uporišta na sjeveru.

Kučerenko je rekao da plan ne navodi u detalje garancije iza “de facto” priznanja koje je gotovo jednako ruskoj “de jure” kontroli.

Ona je takođe osudila lakoničnu klauzulu da će Ukrajina “održati izbore za 100 dana” u kojoj se ne precizira “nakon čega?”

Ako bi se glasalo nakon prekida vatre, da li bi postojale sankcije za njegovo kršenje – i ko bi ih nadgledao i sprovodio? pitala se ona.

“Dok ne bude… odgovora na ova pitanja, neće biti primirja”, rekao je Kučerenko.

U međuvremenu, bilo koji izbori održani nakon prekida vatre umjesto potpunog mirovnog rješenja nose ogromne sigurnosne rizike za birače, rekla je ona.

Postavlja se još jedno pitanje. Ko će osigurati glasanje Ukrajinaca na okupiranim teritorijama ili ukrajinskih izbjeglica u inostranstvu?

“Vlasti” koje je imenovala Moskva natjerale su većinu stanovnika u okupiranim regijama da pribave ruske pasoše, inače im uskraćuju medicinske i pravne usluge i tjeraju ih da ostanu bez posla.

„Postoji mnogo pitanja i nema jednog odgovora“, rekao je Kučerenko.

Za nju plan liči na “klasičnu” obavještajnu operaciju, kada se objavi lista želja Moskve bez uzimanja u obzir stava Kijeva ili Evropske unije, dodala je.

Publikacija je bila tempirana da se poklopi s političkom i energetskom krizom u Ukrajini – i godišnjicom Revolucije dostojanstva: masovnim, višemjesečnim protestima koji su počeli 21. novembra 2013. i uspostavili prozapadnu vladu.

Imajući sve ovo na umu, ukrajinske diplomate “trebaju da ostanu hladne glave, komuniciraju sa evropskim partnerima i definišu – čvrsto, mirno i dosljedno – ukrajinsku poziciju”, rekao je Kučerenko.

Predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk izjavio je u ponedjeljak da Kijev neće pristati da prizna rusku okupaciju, ograniči ukrajinske oružane snage na 600.000 i stavi veto na članstvo Kijeva u NATO-u.

Kijev je rekao da svaki mir treba da bude “dostojanstven” i “trajan”, kao i da plan mora biti takav ažuriran i dorađen.

U međuvremenu, evropski lideri rekli su da bi plan trebao uključivati ​​trenutni prekid vatre, omogućiti Kijevu da se na kraju pridruži NATO-u i koristiti zamrznuta ruska sredstva za obnovu Ukrajine.

“Ovo je čista deklaracija ‘ostavite nas na miru'”, rekao je Nikolay Mitrokhin, istraživač s njemačkog Univerziteta u Bremenu, za Al Jazeeru, opisujući ukrajinsku i evropsku reakciju na američki prijedlog.

“Rusija sada neće kapitulirati, ali ima pristojne šanse da do proljeća stigne do periferije (jugoistočnog grada) Zaporožja i (istočnog grada) Dnjepra, a EU ima šanse da prihvati pet do sedam miliona ukrajinskih izbjeglica iz zamrznutih gradova”, rekao je.