U zemlji koja svoj prosperitet gradi na nafti i jednakosti, porez na bogatstvo postao je i simbol socijalne pravde i ekonomske dileme. Norveška se sada suočava s posljedicama tog balansa i to rekordnim odlaskom bogatih i stabilnim prihodima od poreza koji ne popušta.
Prema listi poslovnog magazina Kapital, 105 od 400 najbogatijih Norvežana sada živi u inostranstvu ili je prebacilo bogatstvo na članove porodice. Njihove fotografije čak vise na „zidu srama“ u kancelarijama male opozicione Socijalističke ljevice.
Norvežani koji imaju imovinu vrijednu između 1,76 i 20,7 miliona kruna (oko 174.000 do 2 miliona dolara) plaćaju godišnji porez od 1% na svoje neto bogatstvo. Na imovinu iznad tog iznosa, od 2022. godine, primjenjuje se stopa od 1,1%. Tokom 2023. godine ovaj je porez platilo 671.639 ljudi, što je oko 12% stanovništva.
Glavne porodične kuće oporezuju se s popustom od 75% na procijenjenu vrijednost, dok dionice i poslovne nekretnine imaju 20% popusta. Imovina u inostranstvu se također računa u ukupno bogatstvo, ali se dugovi mogu oduzeti.
Oni koji napuste Norvešku moraju platiti tzv. „izlazni porez“ od 37,8% na nerealizovane kapitalne dobitke iznad 3 miliona kruna, a to su dobitci na imovini, poput dionica, koje su poskupjele, ali još nisu prodate. Rupe u zakonu koje su ranije omogućavale da se ovo plaćanje odgađa neograničeno zatvorene su 2024. godine.
Nakon tih izmjena, broj bogatih Norvežana koji napuštaju zemlju značajno je porastao. Prema podacima konzervativnog think-tanka Civita, 261 osoba s imovinom većom od 10 miliona kruna (oko 973.000 dolara) napustila je zemlju 2022., a 254 u 2023., što je više nego duplo u odnosu na prosjek prije povećanja poreza, javlja Reuters.
Argumenti za jednakost
Pristalice smatraju da porez na bogatstvo održava jednakost u zemlji koja je 2014. ukinula porez na nasljedstvo i bogatstvo stekla zahvaljujući nafti, brodarstvu i ribarstvu. Sav prihod od nafte Norveška ulaže u državni fond bogatstva, iz kojeg godišnje može povući najviše 3% vrijednosti, pa joj porez na bogatstvo služi kao važan izvor prihoda.
„Porez na bogatstvo čini sistem pravednijim nego što bi bio samo s porezom na dohodak“, rekla je za Reuters zamjenica ministra finansija Ellen Reitan. Prihod od njega čini 0,6% BDP-a i nastavlja rasti uprkos odlasku bogatih.
Istraživanja pokazuju da porez uglavnom pogađa najbogatije, ne ugrožava poslovne investicije i čak može podstaći ulaganje u ljudski kapital. Norveška i dalje ostaje zemlja koja promoviše jednakost stanovništva, te spada među najkonkuretnije zemlje svijeta.
Prema anketi, 39% građana podržava zadržavanje ili povećanje poreza, dok ga 28% želi ukinuti. Vlada planira sveobuhvatnu poresku reformu, ali bez ukidanja ovog poreza.
Argumenti protiv
Kritičari tvrde da porez na bogatstvo kažnjava domaće vlasnike firmi i slabi preduzetništvo. „Sistem otežava norveškim kompanijama da se takmiče globalno“, kazao je za Reuters Knut-Erik Karlsen, biznismen koji je zbog toga preselio u Švicarsku.
Za razliku od Švicarske, Norveška oporezuje kapitalne dobitke i ima više poreze na rad od prosjeka OECD-a. Oko 40% emigranata su vlasnici biznisa, a istraživanja pokazuju da bi porez mogao dugoročno smanjiti ekonomski rast za oko 1,3%.
Porez posebno pogađa startup osnivače koji plaćaju porez na kapital prije nego što ostvare profit. Are Traasdahl, osnivač više američkih tehnoloških firmi, kaže da to ne bi bilo moguće izgraditi u Norveškoj.
Zemlja ima jedan od najnižih nivoa rizičnog kapitala u Evropi, dok mnogi nasljednici bogatstva odlaze kako bi izbjegli gubitak kontrole nad porodičnim firmama.
Za sada, nijedna zemlja ne slijedi norveški primjer. Francuska je odustala od plana sa 2% poreza na bogatstvo i uvela blaži porez na imovinu u holding kompanijama, dok je britanska vlada odbila ideju o formalnom porezu, ali najavila veće namete za najbogatije. Italija, iako izbjegava promjene nasljednih poreza, postrožava uslove za bogate strance.
U međuvremenu, bogati i dalje napuštaju zemlje s visokim porezima. Norveška bi ove godine mogla izgubiti još 150 milionera, dok iz Britanije odlazi čak 16.500 nakon ukidanja poreskih olakšica za strane rezidente. UAE, SAD i Italija najveći su dobitnici ovog trenda.
Stručnjaci upozoravaju da je norveški model teško kopirati: bogatstvo od nafte i snažna socijalna kohezija omogućavaju mu stabilnost. „Bez poreza raste nejednakost, s porezom nestaje kapital za startupe, politika mora pronaći ravnotežu“, poručuje profesor Robert Iacono sa NTNU-a.
Datum i vrijeme objave: 26.11.2025 – 09:40 sati
