Tajvan će usvojiti dodatni odbrambeni budžet vrijedan 40 milijardi dolara kako bi naglasio svoju odlučnost da se brani od rastuće prijetnje Kine, izjavio je predsjednik Lai Ching-te, javlja Reuters.
Kina, koja demokratski Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, posljednjih pet godina intenzivno pojačava vojni i politički pritisak kako bi potvrdila svoje teritorijalne zahtjeve, što Tajpej čvrsto odbacuje.
Pod sve većim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da poveća vlastitu potrošnju za odbranu, slično zahtjevima koje Washington upućuje evropskim saveznicima, Lai je u augustu najavio da želi povećati izdvajanja za odbranu na pet posto bruto domaćeg proizvoda do 2030. godine.
Predstavljajući budžet vrijedan 1,25 triliona tajvanskih dolara (39,89 milijardi američkih dolara), Lai je istakao da historija pokazuje kako pokušaji kompromisa pred agresijom ne donose ništa osim porobljavanja. „Nema prostora za kompromis kada je riječ o nacionalnoj sigurnosti“, rekao je na konferenciji za medije u predsjedničkoj palači. „Nacionalni suverenitet i osnovne vrijednosti slobode i demokratije čine temelje naše države.“
Ministar odbrane Tajvana Wellington Koo pojasnio je da će budžet, koji obuhvata period od 2026. do 2033. godine, pokriti nabavku projektila i dronova, kao i razvoj novog protivzračnog sistema pod nazivom „T-Dome“.
Odlučnost da se brani
Lai je novi plan najavio dan ranije u autorskom tekstu za Washington Post, poručivši da Tajvan ovim korakom pokazuje spremnost i odlučnost da se brani. „Ovo je borba za očuvanje demokratskog Tajvana i odbijanje da postanemo ‘kineski Tajvan’“, rekao je, dodajući da se ne radi samo o ideološkom sukobu niti o pitanju „ujedinjenja ili nezavisnosti“.
De facto američki ambasador u Tajpeju, Raymond Greene, izjavio je na Facebooku da Sjedinjene Države podržavaju „brzu nabavku ključnih asimetričnih sposobnosti“ Tajvana. „Današnja objava veliki je korak ka očuvanju mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu kroz jačanje odvraćanja“, poručio je Greene.
Tajvan već nekoliko godina modernizira svoje oružane snage kako bi razvio tzv. „asimetrični“ pristup ratovanju, strategiju kojom bi manja vojska, u odnosu na kinesku, postala pokretljivija, fleksibilnija i sposobna za precizne i ciljane udare.
Za 2026. godinu vlada planira da odbrambena izdvajanja dostignu 949,5 milijardi tajvanskih dolara (30,3 milijarde američkih dolara), što bi činilo 3,32% BDP-a, prvi put iznad praga od tri posto još od 2009. godine.
Novi budžet ipak mora odobriti parlament, u kojem većinu drži opozicija. Predsjednica najveće opozicione stranke Kuomintang, Cheng Li-wun, ranije se protivila povećanju vojne potrošnje. Iako u srijedu nije izričito rekla da će stranka glasati protiv, pozvala je predsjednika Laija da „korakne unazad“.
„Nadam se da međunarodna zajednica razumije kako narod Tajvana voli mir i iskreno ga želi. Želimo ostati daleko od ratnih plamenova i izbjeći sukob“, rekla je Cheng tokom sjednice stranke.
Povećane napetosti s Kinom i Japanom
Lai je odluku o dodatnim ulaganjima u odbranu objavio u trenutku kada su Kina i Japan ušli u žestok diplomatski spor oko Tajvana. Japanska premijerka Sanae Takaichi nedavno je izjavila da bi hipotetički kineski napad na Tajvan mogao izazvati vojnu reakciju Japana.
„Konstantno pokretanje višeslojnih prijetnji i napada na susjedne zemlje nije ponašanje koje se očekuje od odgovorne velike sile“, poručio je Lai, odgovarajući na pitanje o odnosima s Kinom.
Istovremeno, portparol kineskog Ureda za pitanja Tajvana Peng Qingen izjavio je u Pekingu da Tajvan dopušta „spoljnim silama“ da diktiraju njegove odluke. „Rasipaju sredstva koja bi mogla biti iskorištena za poboljšanje životnog standarda građana i razvoj ekonomije na kupovinu oružja i udvaranje spoljnim silama“, rekao je Peng. „To će samo gurnuti Tajvan u katastrofu.“
Sjedinjene Države, iako nemaju formalne diplomatske odnose s Tajvanom, zakonski su obavezne da mu obezbijede sredstva za samoodbranu.
Odnosi sa Sjedinjenim Državama
Od kada je Donald Trump preuzeo dužnost američkog predsjednika u januaru, Washington je odobrio samo jednu novu prodaju oružja Tajvanu, paket vrijedan 330 miliona dolara, koji uključuje dijelove za borbene avione i druge letjelice.
Sjedinjene Države, prema izvorima Reutersa, planiraju znatno povećati prodaju oružja Tajpeju u narednom periodu, na nivo viši od onog iz Trumpovog prvog mandata, u sklopu strategije odvraćanja Kine.
„Međunarodna zajednica danas je sigurnija zahvaljujući nastojanju Trumpove administracije da osigura mir kroz snagu“, napisao je Lai u Washington Postu.
Upitan da li je zabrinut zbog Trumpove planirane posjete Kini naredne godine, imajući u vidu poboljšane trgovinske odnose Pekinga i Washingtona, Lai je rekao da su odnosi Tajvana i SAD-a
„čvrsti kao stijena“. „Nedavno, prije svog putovanja u Aziju, predsjednik Trump je posebno naglasio da je ‘Tajvan – Tajvan’ i da lično poštuje našu zemlju. Te dvije izjave govore sve“, kazao je Lai, podsjećajući na Trumpove komentare tokom posjete regiji.
Lai je zaključio da samo narod Tajvana može odlučivati o svojoj budućnosti. Peking, međutim, odbija njegove pozive na dijalog i uporno ga označava kao „separatistu“.
Datum i vrijeme objave: 26.11.2025 – 09:44 sati
