Ko ne želi izbjeći svakodnevni pritisak i stres? Bilo da ste preduzetnik, vlasnik svoje kompanije i poslodavac ili neko od zaposlenih, stres je vaš pratilac bez obzira kojim putem idete.
U istraživanju koje je prije godinu dana provela Klivlendska klinika, svaki treći ispitanik je svoje mentalno zdravlje ocijenio lošim.
Četrdeset pet posto je reklo da su bili suočeni anksioznost u prethodnoj sedmici.
Trideset šest posto je navelo da je iskusilo tugu ili depresiju.
Ove brojke se otprilike mogu uzeti kao slika situacije među zaposlenima. To su problemi za koje nema lakih rješenja. Istraživanje objavljeno u Časopis opšte interne medicine otkrili su da samo oko trećine ljudi s novodijagnosticiranom depresijom traži neki oblik pomoći ili podrške. Druge studije pokazuju da svaka četvrta osoba kaže da “nema pojma kako da poboljša svoj nivo sreće” i “opšte emocionalno blagostanje”.
Svako ima svoju tačku sreće
Savremeni istraživači i psiholozi često pominju termin „srećna tačka“. Istraživanja pokazuju da cca 50 posto vaše ‘tačke sreće’ ili ‘nivoi sreće’ određene naslijeđenim osobinama ličnosti. Radi se o vašoj prirodi, a ne o vašem odgoju i onome što ste naučili tokom života.
Ovo zapravo znači da je polovina vaše ‘sreće’ ili subjektivnog osjećaja blagostanja pod vašom kontrolom i ne ovisi o tome kako ste ‘napravljeni’. Ako se oslanjate na ovakva istraživanja, to je dobra vijest.
Kako ste ‘napravljeni’? To utiče na vašu sreću, osećaj sreće. Ali isto važi i za ono što radite. Pogotovo na ono što radite redovno ili svakodnevno.
Ako možete da odgovorite sa DA na jedno ili više od sledećih pitanja, kako nauka kaže, postoje dobre šanse da ćete imati dobar život i posao i da ćete biti ispunjeniji.
‘Teško meni’ – to se mora promijeniti
Trudim se da budem pozitivan, ne sretan. Ovo je prva izjava ili pitanje na koje bi bilo dobro odgovoriti DA.
Studija iz 2020. objavljena u Časopis za pozitivnu psihologiju otkrila je da većina ljudi spada u jednu od dvije osnovne kategorije:
Jedan fokusirani su na to da budu srećni. Sreća je njihov cilj. Razmišljaju o sreći čak i u trenucima kada se osećaju srećno. Kada nisu srećni, misle da nisu uspešni. Suočeni s negativnim emocijama, bore se i ocjenjuju sebe kao relativno nesretne.
Ostalo fokusirani su na to da budu pozitivni i optimistični. Traže načine da se osjećaju i ostanu pozitivni. Oni organiziraju svoj dan na način da maksimiziraju pozitivno i minimiziraju ili izbjegnu negativne stvari i pojave. Kao rezultat takvog stava, doživljavaju negativne emocije kao sastavni dio života.
Zašto je važno fokusirati se na to da budete pozitivni, a ne sretni? Studija iz 2014. objavljena u Journal of Experimental Psychology otkrila je da je ’emocionalna raznolikost’, odnosno raznolikost i relativno obilje emocija koje ljudi doživljavaju, dobar pokazatelj mentalnog i fizičkog zdravlja.
Čudno, ali istinito – ako želite da budete srećniji, ponekad morate biti tužni.
A kada se osjećate tužno, ključ je raditi na problemu i smisliti kako da poboljšate situaciju. Ključ je pretvoriti osjećaj stresa ili anksioznosti u akcija. Morate pretvoriti stav ‘jao mi je’ u emocionalno neutralno stanje i na kraju taj minus pretvoriti u plus ili optimizam, barem pronalaženjem načina da osigurate da se ono što se dogodilo ne ponovi.
Ne možete kontrolisati šta vam se dešava, ali možete kontrolisati kako reagujete, učili su stoici. Ili u ovom slučaju prevedeno: ‘Ne mogu uvijek biti sretan, ali uvijek mogu pokušati ostati pozitivan’.
Vaša budućnost uvijek zavisi od vaših postupaka sada.
Vrijeme napolju
Drugo pitanje je: Provodite li vrijeme vani u prirodi?
Istraživanje iz 2019. objavljeno u Naučni izvještaji otkrili da provođenje dva sata sedmično vani može značajno poboljšati cjelokupno stanje i tijela i uma. Zašto?
To bi moglo biti zato što vas boravak napolju podstiče na kretanje. Studija objavljena u Granice u psihologiji otkrila je da se psihološke prednosti mogu postići samo sjedenjem prirodno okruženje (za razliku od gradskih).
Možda zato što sretniji ljudi provode više vremena napolju, u prirodi. Ali studija objavljena u Pejzaž i urbanizam otkrili su da su žene s rakom dojke koje su provodile dva sata sedmično u prirodi doživjele “obnavljanje kognitivnih resursa iscrpljenih stresom dijagnoze i liječenja” i osjećale su se manje pod stresom.
Provedite barem nekoliko sati sedmično vani u prirodi i pomoći ćete sebi i svom osjećaju blagostanja i sreće.
Kada novac kupuje sreću
Potvrdan odgovor na pitanje: Kupujete li sebi malo vremena? donosi brojne prednosti u svakom smislu.
Studija iz 2017. objavljena u Zbornik radova Nacionalne akademije nauka, zanimljiv je primjer koji treba imati na umu. Istraživači su anketirali hiljade ljudi koji su povremeno plaćali drugima da rade zadatke koje im se ne sviđaju ili ne žele.
Recimo čišćenje kuće ili rad u dvorištu, obavljanje ritualnih, dosadnih poslova koje svi moraju da rade, ali ne žele uvijek.
Rezultati su pokazali da su ljudi koji su bili spremni potrošiti malo novca da bi kupili malo vremena bili sretniji i zadovoljniji životom od onih koji nisu.
Evo u čemu je stvar. Dok su relativno bogati ljudi koji su potrošili novac da bi kupili neko vrijeme bili sretniji od relativno bogatih ljudi koji nisu, ljudi na dnu ekonomskog spektra koji su potrošili novac da bi kupili vrijeme bili su sretniji od onih na dnu ekonomskog spektra koji nisu . Dakle, nije bitno jeste li ekonomski ‘jaki’ ili ne. Pitanje je da li ste spremni da sebi kupite malo vremena.
Istraživači su zatim dodali zaokret dajući učesnicima izbor:
Kupujte stvari ili kupujte vrijeme.
Ispostavilo se da je kupovina vremena učinila ljude zadovoljnijima i sretnijima sa manje stresnim životom od kupovine stvari.
Više novca može da vas učini srećnijim, ali takođe je važno šta radite sa novcem koji imate.
Kupovanje vremena samo će vas učiniti sretnijim ako vrijeme kupujete s namjerom i svrhom. Kupujete ga da biste ga koristili na drugačiji način.
Umjesto da čistite kuću, to vrijeme možete provesti sa porodicom ili prijateljima, raditi na projektu koji ste odlagali ili vježbati, radeći nešto što želite uz kupljene minute. Tek tada novac kupuje sreću.
Uporedite sebe sa sobom
Da li se porediš samo sa sobom? četvrto pitanje, a željeni odgovor je ‘DA’.
Poređenja često ubijaju sreću. Usporediti se s drugima je ono što psiholozi nazivaju ‘relativna deprivacija’ ili ‘uskraćenost’. Ovo su one situacije u kojima mislite da su stvari koje imaju drugi ljudi stvari koje biste trebali posjedovati, čak i ako vam nisu potrebne. Za mnoge niste ni znali da vam trebaju i želite sve dok ih niste vidjeli na drugima.
Istraživanje iz 2017. objavljeno u IZA Svijet rada otkrili da “relativna uskraćenost pomaže da se objasni zašto se prosječna sreća nije povećala uprkos dramatičnom povećanju prosječnog dohotka širom svijeta”.
Ključ za izbjegavanje relativne deprivacije nije izbjegavanje učenja o stvarima ili kvalitetama koje biste možda željeli posjedovati. Nemoguće je.
Ključ za izbjegavanje relativne deprivacije nije izbjegavanje susreta s ljudima na čijem uspjehu možete zavidjeti. To je takođe nemoguće.
Ključ je znaj šta želiš. To su vaši ciljevi, vaši snovi, vaše ambicije, ono što vam daje najveći osjećaj ispunjenja i sreće. A onda radite da ih postignete, posjedujete ili postanete osoba sa željenim kvalitetima.
Jer samo dva poređenja su važna.
Prvi je: ko si ti danas, u poređenju sa onim ko si bio juče? Kada se ovako poredite, podsjetite se koliko ste daleko stigli.
Drugi je: Ko ste vi danas u poređenju sa onim što se nadate da ćete jednog dana postati?
Prijateljstva su dobitak
Više mislim o prijateljima nego o poznanicimaje peta izjava.
Nije tako teško fokusirati se na izgradnju profesionalne mreže partnera, klijenata, zaposlenih, poznanika. Jedan od razloga je taj što postoji neka dobit.
Ali stvaranjem iskrenih i dubljih veza i odnosa, možete steći više od profesionalnih prijateljstava ili prijateljstava na društvenim mrežama. Povećanje broja prijatelja povezano je sa vašim subjektivnim osjećajem blagostanja. Istraživanje objavljeno u PLOS-u o ne otkrili da je udvostručenje broja iskrenih, pravih prijatelja, u smislu koliko se osjećate sretnije, isto kao povećanje prihoda za 50 posto.
Prijateljstva će vas učiniti sretnijima. Ako ste ljubazni prema ljudima koje ne poznajete – to će vas učiniti sretnijima, kao i pomoći drugima barem djelimično.
Nauka je to potvrdila i vjerujte.
