Nekoliko poruka u Telegram grupi uključuje pogrdne izjave prema različitim etničkim i vjerskim grupama, što ukazuje na sveprisutnu podlogu etničke i vjerske netolerancije. Čini se da je korištenje historijskih ličnosti i nacionalističkih simbola u njihovim objavama način pozivanja na nacionalizam Srba u BiH i recipročnu radikalizaciju. Grupa se uključuje u diskusije koje izražavaju prezir prema multikulturalizmu i globalizmu, odražavajući duboko neonacističku ideologiju koju oni doživljavaju kao zaštitu identiteta i interesa od strane drugog i drugačijeg.
“Desni sektor Una” ne krije svoje neprijateljstvo, otvoreno izražavajući prezir prema antifašistima, komunistima, Srbima i Jevrejima. Diskusije su opterećene nacionalističkim uvredama i osjećajima, podvlačeći duboko ukorijenjeni animozitet prema različitim etničkim grupama. Ovo uključuje i pogrdne primjedbe o Armenima i drugim grupama, koje pokazuju zabrinjavajući nivo ksenofobije i rasizma. Propaganda grupe je opterećena simbolima i porukama koje veličaju tradicionalne predstave o porodici, patrijarhatu i muškosti, s ciljem privlačenja mlađe demografije. Njihovo korištenje Crnog Sunca – simbola popularnog među neonacistima – s referencama na bosanske nacionalne simbole i poštovane ličnosti poput Izeta Nanića, proslavljenog vojnog komandanta iz posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini koji je bio poznat po svojoj hrabrosti, a ne po ekstremističkim ideologijama, ilustrira njihovu manipulativnu taktiku.
Telegram grupa pokazuje neprijateljski stav prema autsajderima ili onima koji osporavaju njihove stavove. To je vidljivo iz frustrirajućih odgovora na pitanja koja postavljaju pojedinci u ovome Telegram kanalu. Postoji jasan mentalitet “mi protiv njih” koji prožima diskusije između aktivista u Telegram kanalu neonacističkog pokreta UNA.
Štaviše, evidentan je pokušaj legitimizacije njihovih stavova distanciranjem od otvorenog ekstremizma, tvrdeći da su različita religijska uvjerenja uključena sve dok nisu “ekstremistička” ili “radikalna”. Ovo bi mogao biti pokušaj da se proširi njihova privlačnost i regrutira više članova, predstavljajući donekle umjerenu fasadu.
U diskusijama se koristi mješavina lokalnih dijalekata i povremeno engleskog, s ležernim i ponekad podrugljivim tonom, što ukazuje na nivo ideološkog razumijevanja među članovima. Jezik je povremeno agresivan, odražavajući militantnu prirodu ideologije grupe.
Jezik koji se koristi često poziva na konflikt, sugerirajući spremnost da brane svoja uvjerenja od uočenih prijetnji. Ovo uključuje agresivno držanje protiv različitih etničkih i vjerskih grupa, pokazujući kako se ova, kao i druge ekstremističke grupe, često okuplja oko percipiranih egzistencijalnih prijetnji njihovom identitetu. Često se koriste fraze poput “Sretno, drugovi” i “Hvala, druže” koje održavaju bratsko orijentiran ton. Ovo je tipično za ekstremno desničarske grupe koje često naglašavaju solidarnost među članovima. Aktivisti UNA pokreta često u komunikaciji izazivaju osjećaj zajedništva i bratstva među članovima, što ukazuje na čvrsto povezan grupni identitet koji jača grupnu koheziju i lojalnost. Fokus je na izgradnji zajednice unutar grupe, uz napore da se ojača grupni identitet kroz zajedničke ideologije i demonizaciju autsajdera. To je vidljivo iz njihovih rasprava o etničkom identitetu članova.
Sadržaj ovih komunikacija ukazuje na grupu koja je duboko angažirana u ekstremističkim ideologijama krajnje desnice, s diskusijama koje se protežu od grupnog identiteta i kohezije do potencijalne mobilizacije za akcije koje bi mogle biti zabrinjavajuće prirode, posebno s obzirom na kontekst složenih etničkih i političkih pejzaža u Bosni i Hercegovini i regiji. Korištenje društvenih medija i platformi za razmjenu poruka kao što je Telegram, pruža takvim grupama privatan, ali moćan alat za organiziranje, radikalizaciju i potencijalno djelovanje prema njihovim ekstremističkim uvjerenjima.
Međunarodni element i regionalne veze
Iznenađujuće je da ne govore svi njeni članovi tečno službene jezike Bosne i Hercegovine, te često pribjegavaju Google Translateu kako bi premostili komunikacijske praznine – pokazatelj raznolikog i međunarodnog članstva grupe koji čini, ne samo prva, već druga i moguće treća generacija dijaspore. U razgovoru jedan od učesnika ne poznaje dovoljno dobro jezik a tvrdi da je porijeklom iz Srbije, odnosno tvrdi da mu je porodično naslijeđe iz Sandžaka i Njemačke. Drugi član grupe na to komentira da je “arijevac”, referirajući se na nacističku ideju genetski čiste grupe koja je, između ostaloga, rezultirala holokaustom. Postoji više primjera diskusija koje otkrivaju duboko ukorijenjenu neonacističku ideologiju, uključujući pogrdne komentare o etničkom porijeklu i rasnoj čistoći. Naprimjer, daju se primjedbe o pojedincima koji nisu “Evropljani” ili “bijelci”, što odražava rasno isključivi pogled na svijet koji je tipičan za neonacističke grupe.
Dijalog presretnut s njihovih Telegram kanala otkriva povezanost s hrvatskim neonacistima koji ustaše – fašističku organizaciju koja je djelovala tokom Drugog svjetskog rata – smatraju historijskim saveznicima. Ovaj savez nije samo ideološki, već je povezan i s historijskom saradnjom, posebno sa SS Handžar divizijom, ozloglašenom jedinicom sastavljenom prvenstveno od muslimana tokom Drugog svjetskog rata, koja se sada – unutar Telegram grupe – poštuje u svom iskrivljenom narativu.
