S dolaskom Ramazana, muslimani širom svijeta, pored posta, pripremaju se i za ispunjavanje jedne od svojih temeljnih vjerskih obaveza, davanje zekata. Ova obavezna milostinja ima duboko duhovno i društveno značenje. Smatra se sredstvom pročišćenja imetka, ali i mehanizmom kojim se pomaže onima koji žive u oskudici, čime se jača osjećaj solidarnosti i društvene ravnoteže.
Ove godine, međutim, posebnu pažnju privlači snažan rast cijene zlata, koji direktno utiče na to ko je obavezan davati zekat i koliki će iznos izdvajati. Budući da se minimalni prag imovine za obavezu zekata, poznat kao nisab, tradicionalno veže za vrijednost određene količine zlata, rast njegove tržišne cijene automatski povećava i taj prag. To znači da dio ljudi koji su ranije ispunjavali uslov sada može ostati ispod granice obaveze.
Istovremeno, oni koji posjeduju veću imovinu, posebno u obliku zlata ili novčane štednje, suočavaju se s većim iznosima koje trebaju izdvojiti. Razlog je jednostavan, zekat se računa kao 2,5 posto ukupne imovine koja prelazi nisab, a kako vrijednost zlata raste, raste i osnovica za obračun.
Prema podacima koje prenosi Al Jazeera, cijena zlata je od prošlog Ramazana do danas gotovo udvostručena sa približno 2.900 dolara po unci prošle godine na više od 5.100 dolara po unci ove godine. Istovremeno, tržište je nastavilo rasti, pa se u februaru 2026. zlato kreće oko 5.100 do 5.200 dolara po unci, nakon što je ranije dostizalo i rekordne vrijednosti iznad 5.500 dolara.
Ovaj nagli rast ima dvije ključne posljedice. Prvo, povećava se vrijednost nisaba, minimalnog iznosa imovine koji osoba mora imati da bi bila obavezna davati zekat. Prošle godine taj prag iznosio je oko 8.000 dolara, dok je ove godine porastao na približno 15.000 dolara, što znači da neki koji su ranije bili obveznici sada više ne ispunjavaju taj uslov.
Zekat se odnosi na različite oblike imovine koji predstavljaju štednju ili investiciju, uključujući novac, plemenite metale, poslovnu dobit i ulaganja. Nasuprot tome, osnovne životne potrebe, poput doma u kojem osoba živi ili ličnih stvari, ne podliježu ovoj obavezi. Važno je i da imovina mora ostati iznad minimalnog praga tokom cijele lunarne godine da bi zekat bio obavezan.
U suštini, promjene na tržištu zlata ove godine podsjećaju da zekat nije statična obaveza, već praksa koja je povezana s realnim ekonomskim okolnostima. Upravo ta povezanost s vrijednošću imovine osigurava da pomoć bude proporcionalna stvarnoj finansijskoj snazi pojedinca, čime zekat nastavlja ispunjavati svoju osnovnu svrhu, jačanje socijalne pravde i brige za najugroženije članove zajednice.
