Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je ove sedmice potvrdio da je Moskva otvorila kanale komunikacije sa Sjedinjenim Državama o dešavanjima na Balkanu i da je spremna da ih produbi. Također je nagovijestio da se i Amerikanci žele uključiti.
– Imamo više prilika za komunikaciju sa SAD-om [nego sa EU] o Balkanu – posebno o Bosni i Hercegovini i drugim zemljama u regiji. Takvi kontakti se nastavljaju. Oni još nisu donijeli pozitivne ili jasne rezultate. Ali, otvoreni smo za te kontakte i, koliko mogu procijeniti, naše američke kolege su također spremne da ih razvijaju, rekao je Lavrov.
Radio Slobodna Evropa pitao je američki State Department da li SAD razgovaraju s Rusijom o Kosovu, BiH ili drugim balkanskim zemljama, kako se koordiniraju s Evropom i kako ocjenjuju ulogu Moskve u regiji, ali do 20. januara nisu dobili nikakav odgovor.
Evropska unija je naglasila da ne može potvrditi moguće razmjene između trećih strana.
Nepredvidljiva situacija
– EU je glavni politički, ekonomski i strateški partner Zapadnog Balkana i u potpunosti je angažovana u regionu, rekao je portparol bloka za Radio Slobodna Evropa.
Vršiteljica dužnosti vlade Kosova nije komentarisala Lavrovljeve izjave, ali je premijer Albin Kurti, na događaju u Davosu, upozorio naindirektna prijetnjakoji na Kosovo dolazi iz Rusije preko Srbije – obje države koje ne priznaju njegovu nezavisnost, piše Indeksonline.
– Svako ko pomaže našem sjevernom susjedu u njegovim naporima da nas destabilizuje, uzrokuje probleme i nama. Naša najbliža prijetnja u tom pogledu je Ruska Federacija, rekao je Kurti.
Na Zapadnom Balkanu Rusija ima aktivnu ulogu, uglavnom kroz veze sa Srbijom i Republikom Srpskom u Bosni i Hercegovini, dok njen uticaj u drugim zemljama, poput Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova, ostaje ograničeniji i često indirektan.
Kroz dezinformacije, proruske medije i energetski utjecaj, Moskva ima za cilj usporiti euroatlantske integracije, povećati nestabilnost u regiji i osporiti interese SAD-a i EU.
Evropski parlament je usvojio nekoliko rezolucija kojima osuđuje ove prakse i poziva na koordinirani odgovor Evropske unije i partnerskih zemalja.
Izvještaj Centra za sigurnosne studije s Kosva, objavljen 2024. godine, ističe da je „jedan od ciljeva Rusije na Zapadnom Balkanu spriječiti Srbiju da se uskladi sa Zapadom. Jedan od načina da se to postigne je čvrsta podrška stavu Srbije o Kosovu i ometanje procesa normalizacije odnosa između Kosova i Srbije.“
Gotovo četiri godine – otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu – Moskva se suočava sa zidom ekonomskih sankcija i diplomatske izolacije od strane Zapada.
Nedavno su neke od ovih prepreka počele da se smanjuju, posebno nakon sastanka između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina prošle godine na Aljasci, kao i naknadnih razgovora između zvaničnika obje zemlje kako bi se pronašao izlaz iz sukoba u Ukrajini.
Mnogi evropski lideri, sa svoje strane, zauzeli su oštriji stav i nisu pokazali znakove popuštanja prema Rusiji. Međutim, transatlantski odnosi su također napeti zbog niza drugih pitanja – od situacije u Gazi do američkih ambicija za Grenland – što međunarodnu scenu čini nepredvidljivijom nego ikad.
– Volim Evropu i želim da joj ide dobro, ali ne ide u pravom smjeru, rekao je Trump na Svjetskom ekonomskom forumu, održanom ove sedmice u Davosu.
Za Ivana Stradnera iz Fondacije za odbranu demokratija u Washingtonu, transatlantski raskol je “ostvarenje sna za Moskvu”, jer joj daje priliku da iskoristi krize na Balkanu i pozove Ukrajinu na odgovornost. Među najranjivijim zemljama je Bosna i Hercegovina.
„… zbog različitih vjerskih i etničkih grupa. To stvara tačku trenja koju Rusija može iskoristiti da eskalira krizu – uz pomoć srbijanskog lidera Milorada Dodika – a zatim i da smiri situaciju. To bi iskoristila kao adut za pregovaranje, govoreći Zapadu da ako ne želi da se sukob dalje širi, mora pregovarati s Rusijom“, kaže Stradner za program Expose.
Kosovo na radaru
Charles Kupchan iz Vijeća za vanjske odnose u Washingtonu kaže da Rusija želi prikazati SAD kao pravog pregovaračkog partnera, a EU kao nebitnu. On smatra da je transatlantska podjela izuzetno opasna i kontraproduktivna za obuzdavanje Rusije.
Prema njegovim riječima, ukidanje sankcija Dodiku približilo je stav SAD interesima Moskve u Bosni i Hercegovini – iako je američki State Department ranije za Radio Slobodna Evropa pojasnio da je ova odluka donesena nakon što su se vlasti Republike Srpske povukle iz niza zakona koji su ocijenjeni kao neustavni.
Kupchan tumači Lavrovljeve izjave kao signal veće otvorenosti Washingtona prema Moskvi, u poređenju sa Briselom, i kao dio šireg obrasca gdje se američka politika nenamjerno poklapa s ruskim ciljevima na Balkanu.
– Budući da je Dodik proruski orijentisan, a Rusija podržava nestabilnost u regionu – po čemu je Republika Srpska takođe poznata – ovo, na neki način, stavlja Vašington i Moskvu na istu tačku kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, kaže Kupchan za Expose.
Kupchan smatra da je dijalog SAD-a s Rusijom o Ukrajini neophodan, ali upozorava da na Balkanu treba izbjegavati saradnju s Moskvom, jer su njeni interesi “dijametralno suprotni” američkim.
– Glavni partner Amerike na Balkanu je Evropska unija, a ne Rusija. Zbog toga je potrebno mnogo intenzivirati saradnju i diplomatiju između SAD-a i EU, iako je to trenutno teško, s obzirom na to da odnosi između SAD-a i Evrope u ovom trenutku nisu u dobrom stanju, kaže Kupchan.
On smatra da je Kosovo na Trumpovom radaru i da će njegova administracija gurati Prištinu i Beograd ka napretku u pregovorima o normalizaciji odnosa, ali procjenjuje da bi Rusija mogla pokušati da ometa ovaj proces, jer “ima za cilj očuvanje svepravoslavnog jedinstva u regionu”.
Prema njegovim riječima, Kosovo mora biti spremno na moguće ruske pokušaje “da rasplamsaju nove nemire”.
A Stradner dijeli drugačije mišljenje – Kosovo je dio šire geopolitičke slike, ali nije glavni fokus Rusije.
Mačka i laser
– Vjerujem da je situacija na Kosovu, u smislu sigurnosti, bolja nego što je bila prije nekoliko godina. A posljednja stvar koju Sjedinjene Države žele u ovom trenutku je nekontrolirana eskalacija, kaže Stradner.
Međutim, prema Stradneru, Kosovo nikada ne smije zaboraviti da su glavni bastioni ruskog utjecaja u Srbiji i BiH. Pored političkih veza, Moskva u ove dvije zemlje ima i poluge za pritisak i ucjenu – od kontrole nad energijom i plinom do ekonomskog i medijskog uticaja – koje koristi za održavanje svog strateškog prostora i utjecaja na regiju.
– Kosovo treba razviti mnogo bliže veze s Evropskom unijom i biti izuzetno diplomatski i mudar u svom pristupu Sjedinjenim Državama, kaže Stradner.
EU, prema Stradneru, mora pokazati i pravo liderstvo na Zapadnom Balkanu, gdje do sada nije bila toliko efikasna.
Ali, njenim riječima, ovo je vrijeme kada smo svi poput onih „mačaka koje jure laserom“ – neumoljivo reagujemo na brzo mijenjajuće događaje, bez stvarne kontrole i jasne ideje o tome šta slijedi. Dok nas svjetlost drži uhvaćenima u svojoj igri, svijet ne čeka.
Datum i vrijeme objave: 26.01.2026 – 20:29 sati
