NASA želi uspostaviti stalnu bazu na Mjesecu do kraja desetljeća

Američka svemirska agencija NASA službeno je predstavila novi operativni okvir pod nazivom “Ignition“, koji ima za cilj ubrzati povratak astronauta na Mjesec i uspostaviti trajnu ljudsku prisutnost – već do kraja mandata predsjednika Trumpa. Administrator NASA-e Jared Isaacman objavio je veliki zaokret u strategiji uz poruku da se uspjeh u trenutačnoj utrci velikih sila mjeri mjesecima, a ne godinama te je pozvao na uklanjanje birokratskih prepreka i maksimalno korištenje industrijskih kapaciteta SAD-a kako bi u toj utrci prevladali.

Nova arhitektura misija

Nova se strategija oslanja na ažurirani program Artemis, koji uključuje standardizaciju sustava SLS i uvođenje dodatne misije 2027. godine, o čemu se govorilo nedavno. U sklopu nove vizije, NASA je najavila i privremeno zaustavljanje projekta Lunar Gateway u njegovom sadašnjem obliku, koji je uključivao orbitalnu postaju u Mjesečevoj blizini. Umjesto toga, resursi će se preusmjeriti na infrastrukturu koja omogućuje održive operacije na samoj lunarnoj površini. Agencija tako prelazi na fokusiranu, faznu arhitekturu koja će se graditi postupno, ali i u suradnji s međunarodnim i komercijalnim partnerima.

Poseban naglasak stavljen je na tehnološke inovacije poput projekta nuklearnog reaktora, koji bi trebao nuklearnu propulziju iz laboratorija prenijeti u duboki svemir. Paralelno s lunarnim ciljevima, agencija nastoji transformirati nisku Zemljinu orbitu u konkurentan komercijalni ekosustav, prepoznajući vrijednost Međunarodne svemirske postaje kao temelja za tu tranziciju, ali i budućnosti u kojem ISS-a više neće biti, pa će se NASA morati oslanjati na privatne partnere.

Tri faze izgradnje baze

Uspostava stalne lunarne baze odvijat će se kroz tri ključne faze. Prva, nazvana “Gradi, testiraj, uči”, fokusira se na modularni pristup i povećanje tempa aktivnosti putem dostave tereta na Mjesec privatnim letjelicama. U tom razdoblju dominirat će ubrzani tempo slanja rovera i postrojenja za proizvodnju energije, komunikaciju te navigaciju na površinu našeg prirodnog satelita.

Druga faza podrazumijeva uspostavu rane infrastrukture i polunastanjivih objekata, uz značajan doprinos međunarodnih partnera poput japanske agencije JAXA, koja razvija rover pod tlakom (u kojem bi se, dakle, površinom Mjeseca vozilo kao automobilom, bez potrebe za posebnim svemirskim odijelima).

Finalna, treća faza, označit će prijelaz na dugotrajnu prisutnost ljudi dopremom teške infrastrukture, uključujući višenamjenske nastambe talijanske agencije ASI i logistička vozila kanadske agencije CSA, čime će Mjesec postati stalna postaja na kojoj će ljudi živjeti i raditi. “Cilj je jasan: stvoriti temelj za trajnu lunarnu bazu i načiniti sljedeći korak prema Marsu”, poručio je Isaacman.

Ne zanemaruje se ni Zemljina orbita

Nadalje, NASA uvodi novi pristup u tranziciji s Međunarodne svemirske postaje na komercijalne platforme kako bi osigurala kontinuiranu prisutnost ljudi u niskoj Zemljinoj orbiti i potaknula privatni svemirski sektor. ISS kao orbitalni laboratorij, koji je zahtijevao više od 100 milijardi dolara ulaganja i desetljeća izgradnje, ne može raditi unedogled, pa se već radi na planu prelaska na komercijalna rješenja, ali istodobno i traži povratne informacije od industrije o pristupu koji bi bio usidren upravo uz postojeću postaju.

Strategija predviđa da NASA nabavi osnovni modul u vlasništvu SAD-a, koji bi se izravno spojio na ISS. Nakon toga bi uslijedilo priključivanje komercijalnih modula koji bi koristili resurse i sposobnosti postojeće postaje za validaciju svojih sustava. Jednom kada se tehnološke i operativne sposobnosti potvrde, a tržišna potražnja postane jasna, ovi bi se moduli odvojili u samostalne komercijalne svemirske postaje.

U tom budućem scenariju, NASA više ne bi bila vlasnik i operater cjelokupne infrastrukture, već jedan od mnogih klijenata koji od komercijalnog sektora kupuju usluge u niskoj orbiti. Plan uključuje misije privatnih astronauta, prodaju karata za let u svemir, kao i zajedničke misije. Bit će tu i natječaji za dobavu usluga i svemirskih modula, koji bi trebali potaknuti razvoj privatne svemirske industrije.

Znanstvene misije

Ambicije NASA-e i dalje sežu i do dalekih rubova Sunčeva sustava. Svemirski teleskop Nancy Grace Roman, čije se lansiranje očekuje već ove jeseni, unaprijedit će naše razumijevanje tamne energije. Misija Dragonfly, čije je lansiranje zakazano za 2028. godinu, na Saturnov mjesec Titan poslat će multikopter na nuklearni pogon. Očekuje se da će letjelica stići na odredište 2034. godine, gdje će istraživati kompleksno okruženje bogato organskim tvarima. Godine 2028. agencija će lansirati i rover Europske svemirske agencije (ESA), Rosalind Franklin, na površinu Marsa.

I za kraj, nešto čemu se možemo radovati već sada: NASA najavljuje da će uskoro otkriti dosad neviđeni par snimaka sa svemirskih teleskopa James Webb i Hubble. One prikazuju planet Saturn u neviđenim detaljima, u infracrvenom i vidljivom dijelu spektra. Sve u svemu, čini se da je Isaacman vrlo ambiciozno, ali i uz potporu Trumpove administracije, krenuo u svoj mandat te da NASA ipak neće ostati na marginama u godinama koje dolaze.