Urbano drveće je dobrobit, ali i opasnost za građane ako se ne održava pravilno

Gledam sa mog prozora zeleni Trebević, ali ni ja ni građani ne možemo ići svaki dan na Trebević da se nadišemo svježeg zraka, dok na ovaj ili onaj način imamo potrebu da prohodamo gradom i da uživamo u kvalitetnom urbanom zelenilu, prije svega drveću, jer je ono u svakom pogledu najvažniji dio urbanog zelenila.

Planiranje i održavanje

Opet ću ponoviti preporuke evropskih pejzažnih arhitekata koji kažu da bi svaki stanovnik trebao iz svoga doma da vidi najmanje tri stabla, da je najmanje 30% urbane površine pod krošnjama drveća i da mu je na udaljenosti od 300 metara na raspolaganju zelena parkovska površina. Svatko tko pročita ovaj moj prilog može provjeriti ima li sve to na raspolaganju.

Moj vrt

Sobne biljke zimi: Ovo su najčešće greške koje ih polako uništavaju

Usljed klimatskih promjena, ekoloških katastrofa, prirodnih nepogoda i ljudskog djelovanja, sve se više skreće pažnja na značaj drveća, naročito šuma, ali i urbanog drveća. Drveće smanjuje CO₂, daje kisik, stvara ugodniju klimu i mikroklimu, smanjuje ljetne temperature od 1 do 8°C, stvara sjenu, štedi energiju, smanjuje buku za 6-10 dB, zadržava čestice prašine, štetnih materija, isparenja od automobila, zagađenja od industrije, čuva plodno tlo, smanjuje eroziju i uljepšava prostor.

Bulevar Meše Selimovića u Sarajevu ima savršen poslijeratni drvored

Nedavno je pod slomljenim drvetom u Sarajevu stradala gospođa idući na posao. Koliko je god važno da sadimo drveće, jednako je važno održavanje već posađenog drveća, da se te nesreće ne događaju i da nemamo gubljenje ljudskih života i materijalnih dobara.

Kvalitet sadnica i kvalitet sadnje, te odabir prave vrste drveća za određeni lokalitet su zasigurno bitni elementi za prijem posađenih sadnica, a održavanje za njegov kvalitetan rast i razvoj da bi nam vratilo očekivane dobrobiti. Osim toga, treba znati koliko će to drvo narasti, pa za njega obezbijediti dovoljno prostora, da bi ono dalo što više zelenila i ostalih dobrobiti i da ga kasnije ne treba orezivati ili čak rušiti, ukoliko se našlo da smeta.

Nekoliko godina iza sadnje neophodno je intenzivnije održavanje, prije svega zalijevanje u sušnim periodima, da se drvo primi. U starijim stadijima treba drveće pratiti da se ne bi dešavale nesreće poput naprijed spomenute. Znam da u opštinama postoje stručne komisije koje odlučuju o sječi stabala. Ako odlučuju na osnovu zahtjeva stanara ili investitora, onda baš treba da donesu kvalitetnu odluku šta, koliko i kada treba orezivati ili sjeći stabla.

Pančićeva omorika i žalosna vrba u parku KCUS-a

Znam dosta primjera da su rušena stabla bez potrebe (platana kod Katedrale), ali znam i primjere da smo dugo tražili da se posiječe suh javor između ulica Dženetića čikma i Petrakijina, da ne strada neko od brojnih prolaznika. Javno komunalno preduzeće Park Sarajevo i druga preduzeća koja održavaju zelene površine bi trebala biti spremna da, čim meteorolozi daju prognoze, koje su danas zaista sve preciznije, odmah stupe u akciju i, recimo, ljeti poduzimaju pravovremeno i neophodno zalijevanje novoposađenih stabala, a zimi otresaju snijeg, pogotovo sa crnogorice, pa i sa bjelogorice, ukoliko još nije otpalo lišće, jer se pod teretom snijega lome grane i stabla. Tako se sprečavaju štete na stablima i opasnost za građane. Snijeg nas ove godine nije iznenadio samo na ulicama već, nažalost, i na zelenim površinama.

Stručnjaci

Ozelenjavanje naselja i hortikulturno uređenje vrtova je ozbiljna djelatnost kojom se moraju baviti za to kvalificirani stručnjaci. Vjerujem da će tome doprinijeti nedavno formirana Asocijacija pejzažnih arhitekata Bosne i Hercegovine (APABiH), zahvaljujući nekolicini entuzijasta iz te oblasti. Tako će, vjerujem, sva buduća ozelenjavanja biti izvedena po stručno napravljenim projektima, a njihovo održavanje biti povjereno za to osposobljenim stručnjacima, a ne kao dosad, pamtim, kako su neki investitori rekli: “Ajde, napravite samo da se nešto zazeleni!” Prostor, a pogotovo urbani, suviše je vrijedna stvar da bi se na taj način postupalo sa njim.

Konačno, ukoliko saberemo sve vrtove – oni čine najveću zelenu površinu u gradu, koja nije samo korist i ugođaj za vlasnike već i za grad, naselje i okolinu. Jer, svako drvo i svaki cvijet su važni i broje se u ukupno zelenilo. O tim temama namjeravam i dalje pisati.