Danas je nedelja, 25. januar, 25. dan 2026. godine.
Do kraja godine ima još 340 dana.
1236 – Umro je srpski arhiepiskop i državnik Sveti Sava, otac srpske državnosti, prvi srpski arhiepiskop, prosvetitelj, začetnik srpske diplomatije, prosvete, književnosti, zakonodavstva i zdravstva. Njegovi posmrtni ostaci su preneti iz bugarske prestonice Trnova, gde je umro na povratku iz Jerusalima u Srbiju, i sahranjeni u manastiru Mileševa 6. maja 1237. godine, jer je bugarski car Ivan Asen II jedva pristao na molbu Savinog nećaka kralja Vladislava da ih prenese u otadžbinu – i telo Asenovog i Savino telo smatrali su za počinak. Božija milost. Najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, rođenog Rastka Nemanjića, otišao je na Svetu Goru oko 1192. godine i zamonašio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona, a posle očeve smrti 1200. godine vodio je državnu politiku sa svojim bratom – kraljem Stefanom Prvojenčanim. U Nikeji su 1219. godine rimski /vizantijski/ car Teodor I Laskaris i vaseljenski patrijarh Manojlo I Haritopul ustanovili autokefalnost /samostalnost/ Srpske crkve i Srpske arhiepiskopije, sa sedištem manastira Žiče. On je srpske zemlje podelio na deset episkopija i za episkope postavio samo Srbe. U Raškoj je bilo osam episkopija – Žičanska, Rasska, Toplička, Moravička, Dabarska, Budimlja, Hvosno i Prizren, jedna u Zeti /na Miholjskoj Prevlaci u Boki Kotorskoj/ i jedna u Zahumlju /Ston na Pelješcu/. Nadbiskupija, a posebno najzapadnije biskupije na Prevlaci i u Stonu, bile su glavna barijera agresivnom papstvu koje je ojačalo na Balkanskom poluostrvu nakon Četvrtog krstaškog rata od 1202. do 1204. Sa svojih putovanja po Bliskom istoku donosio je velike relikvije – dijelove krsta svetog Hrista. skiptar, koji mu je po proročanstvu ostavio Sveti Sava Osvećeni Palestinski, ikona Presvete Bogorodice, nošena u bitkama pred vojskom do propasti srpske srednjovekovne države. Veoma obrazovan, pisao je manastirske tipike – Karejski, Hilandarski i Studenički. Od velike važnosti bio je njegov prijevod s grčkog „Šestog romana“ Svetog cara Justinijana Velikog – koji je očistio od kasnijih nepravoslavnih dodataka – temeljnog pravoslavnog političkog i državno-pravnog dokumenta u kojem je objašnjena ideja simfonije / sporazuma / Crkve i države. „Šesti roman“ /Zakon ili Krmčija, od reči krma – uprava/ preveden je sa srpskog na jezike drugih pravoslavnih naroda. Simbol simfonije je dvoglavi orao, a prvi srpski dvoglavi orao predstavlja Svetog Savu i njegovog brata Svetog Stefana Ovenčanog /Svetog Simona/. U pravoslavnoj crkvi Svetog Savu nazivaju i pravednim apostolom i mirotvorcem, jer je 1208. godine izmirio braću Vukana i Stefana u manastiru Studenica nad mrtvim tijelom svog oca, koje je donio sa Svete Gore, i time zaustavio građanski rat koji je Vukan pokrenuo pod pritiskom balkanske diplomatske crkve i rimskog mira uneo među balkanske i katoličke crkve. nacije. Njegov kult je veoma jak među svim pravoslavnim narodima na Balkanu iu Rusiji. U djelu “Život gospodina Nemanje” /Sveti Simeon/ opisao je život svog oca. Zajedno sa ocem, juna 1198. godine, od rimskog cara Aleksija Trećeg Anđela, napravio je hrisovulju na osnovu koje je podigao manastir Hilandar, čineći ga središtem srpskog crkvenog i književnog života.
1533. – Engleski kralj Henri VIII oženio se Anom Bolejn, prkoseći vrhu Rimokatoličke crkve u Vatikanu, koja mu nije dozvolila da se razvede od svoje prve žene, Katarine Aragonske.
1579. – U Utrehtu su pobunjene holandske provincije – Holandija, Zeland, Utreht, Gelderland, Frizija, Groningen i Overijsel – nakon što su propali svi pokušaji pomirenja sa španskom administracijom, proglasile Utrehtsku uniju za borbu protiv Španije. Pokrajine su se odvojile od Španije 1581. godine, a Vestfalskim mirom 1648. su stekle nezavisnost i tada su prihvatile naziv Holandija po najvećoj i najbogatijoj pokrajini.
1627. – Rođen je irski hemičar i fizičar Robert Bojl, koji je otkrio zakon o odnosu pritiska i zapremine u gasovima i prvi je ustanovio razliku između smeše i hemijskog jedinjenja.
1736 – Rođen je francuski matematičar, mehaničar i astronom Luj Lagranž, koji je sa 19 godina postao profesor matematike u Artiljerijskoj školi u Torinu, a potom radio na Akademiji nauka u Berlinu i na Politehničkoj školi u Parizu. Objavio je niz radova o teoriji brojeva, varijacionom računu, teoriji parcijalnih jednačina, nebeskoj mehanici i sfernoj astronomiji. Mnoga Lagrangeova otkrića nose njegovo ime. Djela: “Analitička mehanika”, “Teorija analitičkih funkcija I-II”, “O libraciji Mjeseca”, “O teoriji Jupiterovih satelita”.
1869. – U cilju širenja stručnih znanja među seljacima, osnovano je Srpsko zemljoradničko društvo, koje je postojalo do 1946. godine, kada ga je komunistička vlast ukinula.
1874. – Rođen je engleski pisac Vilijam Somerset Mom, oštar kritičar britanskog građanskog društva. Takođe je mnogo pisao o egzotičnim zemljama. Djela: romani “Ljudski okovi”, “Mjesec i čep”, “Kolači i pivo”, “Pozorište”, “Šareni veo”, zbirke pripovedaka “List koji trepće”, “Na kineskom platnu”, “Istok i zapad”, drame “Gospa Frederika”, “Hlebovi i ribe”, “Sveti plamen”.
1882 – Rođena je engleska spisateljica Adeline Virdžinija Stiven, poznata kao Virdžinija Vulf, koja je pisala sofisticiranim intelektualnim stilom koristeći tehniku unutrašnjeg monologa i toka svesti. Kreirala je majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog društva. Osetljiva, zgrožena ratom, izvršila je samoubistvo 1941. Djela: romani “Put na svjetionik”, “Gospođa Dalovej”, “Godine”, “Talasi”, “Orlando”, eseji “Moja soba”, “Između činova”, “Smrt moljca”, “Običan čitalac”.
1899 – Umro je srpski socijalista Vasa Pelagić, prvi pobornik ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu. Prihvatio je ideju socijalizma u njegovoj utopijskoj verziji u Rusiji, gdje je živio od 1864. do 1866. godine, kada je studirao medicinu, istoriju i političku ekonomiju na Moskovskom univerzitetu. U Brčkom, gdje je bio učitelj, osnovao je srpsku čitaonicu, jednu od prvih u Bosni. Bio je arhimandrit i upravnik Srpske pravoslavne bogoslovije u Banjoj Luci, gdje su se školovali sveštenici i učitelji, odakle su ga turske vlasti 1869. godine protjerale u Malu Aziju zbog slobodoumnih školskih programa. Odatle je pobegao uz rusku pomoć 1871. godine i došao u Srbiju. Učestvovao je u bosansko-hercegovačkom ustanku 1875. Pogubljen, a zbog širenja socijalističkih ideja proteran je i iz Srbije, čak zatvoren u ludnicu i preminuo u požarevačkom zatvoru. Njegove knjige, čitane u svim krajevima Srbije, za njegovog života štampane su u oko 250.000 primeraka i imale su veliku prosvetnu misiju. Djela: “Istorija bosansko-hercegovačke bune”, “Odgovor na četiri društvena pitanja”, “Spas Srbije i Srbije”, “Socijalizam i temeljni preporod društva”, “Nauka i radni narod”, “Dobrotvorac”, “Preobražaj škola i nastave”, “Novi nauci javnog obrazovanja”, “Novi S Poslanica Bogu“, „Koliko nas koštaju Bog i Gospod“, „Uprava za srpsko-bosanske, hercegovačke, starosrpske i makedonske učitelje“.
1904. – Izašao je prvi broj „Politike”, koji je zbog raznovrsnosti, umerenosti, nepristrasnosti i informativnosti postao najčitaniji srpski dnevni list. Tome je posebno doprineo moto „Politike” da – u konkurenciji brojnih listova koji su otvoreno podržavali režim ili pojedine političke stranke – pre svega uvažava činjenice i drži distancu od svih, trudeći se da ne bude predaleko od vlasti, ali ni preblizu, što već duže vreme važi u toj novinskoj kući. List je osnovao Vladislav Rybnikar, koji je bio i prvi urednik.
1918 – Za suzbijanje kontrarevolucionarnih pobuna stvorena je Crvena armija, koja se uspješno izborila sa stranom vojnom intervencijom protiv Sovjetske Rusije i porazila nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu. Lav Trocki je igrao ključnu ulogu u njenoj organizaciji.
1919 – Osnovano je Društvo naroda, preteča UN.
1924 – Počele su prve Zimske olimpijske igre u francuskom gradu Šamoniju.
1935. – Rođen je portugalski državnik Antonio Ramaljo Janeš, predsjednik ove zemlje od 1976. do 1986. godine.
1942. – Tajland je u Drugom svjetskom ratu objavio rat Velikoj Britaniji i SAD-u.
1955 – SSSR je formalno okončao ratno stanje sa Nemačkom.
1971. – General Idi Amin je vojnim udarom svrgnuo predsjednika Ugande Miltona Obotea, ubrzo se proglasio predsjednikom i uspostavio vladavinu terora u toj afričkoj zemlji.
1978. – Umro je srpski pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, autor potresne pesme “Stojanka majka Knežopoljka”. Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor drame Sarajevskog pozorišta i urednik u beogradskoj izdavačkoj kući “Prosveta”. Djela: roman “Ponornica”, pjesme “Seva”, “Zbor derviša”, drama “Svjetlo na drugom spratu”, komedije “Djelidba”, “Večera”, soneti “Ocvale primula”.
1983. – Kineske vlasti su smrtnu kaznu izrečenu istog dana 1981. udovici Mao Cetunga, Jiang Chinu, preinačili u doživotni zatvor.
1987. – Umro je srpski slikar Predrag Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umetnosti, istaknuti predstavnik intimizma u srpskom slikarstvu. Studirao je pravo u Subotici, a potom radio u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu i Londonu. Međunarodnu slavu stekao je 1937. na izložbi u Parizu, gdje je dobio nagradu “Grand Prix”. Napisao je knjigu eseja “Između trube i tišine” i dramu “Zopir”.
1991. – Skupština Bivše jugoslovenske republike Makedonije usvojila je deklaraciju o nezavisnosti.
1992 – Ruski predsjednik Boris Jeljcin najavio je da će Rusija prestati da prijeti američkim gradovima nuklearnim projektilima.
1996. – Parlamentarna skupština Vijeća Evrope odlučila je primiti Rusiju uprkos oštrim kritikama zbog njene vojne intervencije u Čečeniji.
1997. – Preminuo je profesor Nikola Koljević, književnik i državnik, bivši potpredsjednik Republike Srpske.
1999. – U zemljotresu u centralnom dijelu Kolumbije poginulo je najmanje 1.200 ljudi.
2004 – Umrla je Fani Blankers Koen, holandska atletičarka, olimpijska pobednica, najbolja sportistkinja 20. veka.
2006 – Islamski pokret Hamas pobijedio je na izborima u Palestini.
2010 – Svih 89 putnika je poginulo kada se avion Ethiopian Airlinesa srušio u Sredozemno more samo nekoliko minuta nakon polijetanja sa aerodroma u Bejrutu.
2011 – Antivladine demonstracije u Egiptu koje su počele mirno prerasle su se u sukobe između demonstranata i policije, uz bacanje kamenja i upotrebu suzavca i vodenih topova. Oni su označili početak prvog talasa egipatske revolucije, koja je na kraju dovela do smjene Hosnija Mubaraka nakon skoro 30 godina na vlasti.
2015 – Umro je Demis Rusos, grčki pop i rok pevač, koji je svetsku slavu stekao sedamdesetih godina prošlog veka. Bio je član rok grupe “Afroditino dete”.
Datum i vrijeme objave: 25.01.2026 - 02:30 sati





