Industrija suplemenata danas vrijedi više od 5,6 biliona američkih dolara – i raste veoma brzo. Za razliku od lijekova, suplementi u mnogim državama nisu strogo regulisani, ne prolaze rigorozna klinička testiranja i često se promovišu kroz agresivan marketing umjesto dokaza. Upravo zato predstavljaju područje u kojem se lako gubi granica između onoga što je korisno i onoga što može biti štetno.
Pretjerivanje s vitaminima
Mnogi ljudi uzimaju vitamine “za svaki slučaj”, ne znajući da su već izloženi dodatnim količinama kroz obogaćenu hranu, energetske pločice, napitke i više različitih suplemenata koji sadrže iste nutrijente. To može dovesti do hipervitaminoze, posebno s vitaminima koji se skladište u tijelu, poput vitamina A, D, E i K.
Primjerice, prekomjeran unos vitamina D može uzrokovati povišen kalcij u krvi, probleme s bubrezima i srčane aritmije. Vitamin A u visokim dozama oštećuje jetru i kosti. Iako su vitamini neophodni, više nije bolje – a predoziranje je realan i ozbiljan zdravstveni rizik.
Popularnost “prirodnih” preparata često počiva na uvjerenju da sve što dolazi iz biljke, mora biti bezopasno. Međutim, suplemente poput ashwagandhe sve češće prate prijave oštećenja jetre, hormonskih poremećaja i interakcija s lijekovima.
Kurkuma, posebno u obliku koncentrovanih ekstrakata s visokim procentom kurkumina, može biti hepatotoksična. Također, kurkuma, naročito u kombinaciji sa crnim biberom, kontraproduktivna je kod osoba koje su na terapiji raka dojke, jer ovi suplementi interferiraju sa samom hemoterapijom. Ekstrakt zelenog čaja u visokim dozama oštećuje jetru i uzrokuju probavne smetnje. Prevelike količine đumbira također uzrokuju probavne smetnje. A tu je još i niz drugih suplemenata – rhodiola, manuka, maca, ekstrakti gljiva, sve jedno egzotičnije od drugog. Prirodno, dakle, nikako ne znači automatski i bezopasno.
Čak i kod klasičnih minerala postoji razlika u kvalitetu i efikasnosti.
Primjer je kalcijum karbonat, koji je jeftin i široko dostupan, ali ima slabiju bioraspoloživost i kod osjetljivih osoba može doprinijeti nastanku bubrežnih kamenaca. Skuplji, ali i upotrebljiviji oblici poput kalcijum citrata bolje se apsorbuju i imaju manje neželjenih efekata.
Isti princip važi i za magnezijum, željezo i cink – razlike među oblicima su značajne, a marketing to rijetko objašnjava.
Jedan od najproblematičnijih trendova je poturanje suplemenata kao terapija za teške bolesti, uključujući rak. Internet je prepun “čudesnih” preparata koji navodno alkalizuju tijelo, detoksikuju organizam, tope tumore ili “ubijaju ćelije raka prirodnim putem”.
Nijedna od ovih tvrdnji nema naučnu potvrdu. Štaviše, odbacivanje klasičnog liječenja radi alternativnih metoda može biti smrtonosno.
Opasne i neosnovane prakse uključuju: klistire i “detoks” terapije koje mogu izazvati dehidraciju, elektrolitske poremećaje i infekcije, alkalizaciju organizma, zasnovanu na pogrešnom razumijevanju fiziologije jer se pH tijela ne može “podesiti” hranom ili suplementima. Ne treba zaboraviti ni uzimanja koloidnog srebra koje nije nimalo bezopasno, ali je široko rasprostranjeno.
Tribulus terrestris godinama se promoviše kao čudo za povećanje testosterona, snage i libida. Ipak, dosadašnja istraživanja pokazuju da nema značajan uticaj na testosteron kod zdravih muškaraca – efekti su uglavnom placebo.
Himalajski shilajit, smolasta materija koja doslovno predstavlja organski materijal koji trune u stijenama Himalaja, prodaje se po visokim cijenama kao “eliksir energije i dugovječnosti”. Međutim, riječ je o neregulisanoj supstanci za koju se često ne zna šta sadrži i sam sastav može varirati, a naučni dokazi o njenom djelovanju su vrlo slabi.
Regulacija je potrebna
Industrija suplemenata ogromna je, profitabilna i slabo nadgledana. Dok određeni suplementi imaju smisla u specifičnim medicinskim situacijama, većina proizvoda na tržištu je ili nedovoljno istražena, ili nepotrebna, ili potencijalno opasna u pogrešnim dozama.
Sve što je “prirodno”, nije nužno sigurno. A sve što se prodaje, nije nužno efikasno.
Ključno je informisati se iz pouzdanih izvora, konsultovati ljekare i izbjegavati zamke marketinga koji obećava brza rješenja za složene probleme. Ono što je problem jeste i to što čak i ljudi sa diplomama iz nutricinizma i medicine mogu biti skloni guranju ovakvih supstanci i pseudonauke, a ljudi im vjeruju.
Datum i vrijeme objave: 24.11.2025 – 22:15 sati
