Bosna i Hercegovina ulazi u novu godinu bez ispunjenih obaveza prema Evropskoj uniji, što znači da će proizvodnja električne energije – ali i izvoz niza drugih proizvoda – uskoro biti znatno skuplji. Od početka januara 2026. izvoznici iz BiH moraće plaćati tzv. CBAM certifikate jer država nije uspostavila sopstveni sistem upravljanja emisijama štetnih gasova.
Bh. proizvođači, posebno oni koji izvoze električnu energiju, cement, aluminijum i slične proizvode, uskoro će se suočiti s dodatnim troškovima jer nisu ispunjeni uslovi za odgodu primjene evropskih propisa. Rok za uvođenje potrebnih zakona i sistema ističe za manje od dva mjeseca, a do tada se ne očekuju značajniji pomaci, pišu Nezavisne.
Evropska unija je još 2023. godine pokrenula mehanizam zaštite unutrašnjeg tržišta kojim se pokušava izbjeći da evropski proizvođači, koji moraju ispunjavati stroge ekološke standarde, budu u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju izvan EU. Mehanizam obuhvata struju, čelik, cement, gnojivo, aluminijum i druge proizvode. Iako je naplata certifikata formalno odgođena do 2026. godine, BiH je mogla da se izuzme iz režima naplate za električnu energiju – ali samo pod uslovom da preduzme niz zakonskih i tehničkih reformi.
Ambasador EU u BiH, Luigi Soreca, još prošle godine je za Nezavine novine upozoravao da BiH može zadržati kontrolu nad naplatom ako uspostavi sistem trgovine emisijama i usvoji relevantne zakone. Bez toga, novac ide direktno u evropski budžet – bez ikakve koristi za BiH.
Evropska delegacija u Sarajevu prošle sedmice je potvrdila da je osnovni preduslov – jasan zakonski okvir koji obavezuje industriju da kupuje dozvole za emisiju gasova – i dalje neostvaren. Osim toga, BiH bi morala imati operativan sistem za trgovinu emisijama, kao i sistem za nadzor sprovođenja tih mjera. Uspostavljanje prekogranične trgovine električnom energijom, integracija tržišta sa susjednim državama i transparentna razmjena struje dodatni su zahtjevi koji su ostali samo na papiru.
Jedan od ključnih zakona koji bi otvorio vrata izuzeću – Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije na državnom nivou – tek je nedavno ušao u proceduru nakon što ga je utvrdio Savjet ministara BiH.
Prema ocjeni EU, samo ako BiH ispuni sve ove tehničke i zakonodavne zahtjeve – ili ponudi druge mjere koje Evropska komisija ocijeni prihvatljivim – može se izbjeći plaćanje penala. U suprotnom, izvoznici će od 2026. godine plaćati CBAM certifikate, što znači rast cijena i gubitke za domaću privredu.
Delegacija EU napominje da postoji mogućnost da BiH zadrži novac od certifikata ako uspostavi vlastiti sistem naplate. No, razvoj nacionalnog ETS-a zahtijeva funkcionalan sistem za praćenje, izvještavanje i verifikaciju emisija (MRV), čija implementacija u pravilu traje najmanje dvije godine.
Da je BiH pokrenula ovaj proces još 2023. godine, danas bi već imala operativan sistem. Umjesto toga, građani i privreda će trpjeti posljedice – kroz skuplju struju i poskupljenje drugih proizvoda koji se oslanjaju na izvoz u EU.
Evropski vremenski okvir ostaje nepromijenjen – pripreme moraju početi odmah ako BiH želi biti spremna za 2026. godinu.
Datum i vrijeme objave: 24.11.2025 – 08:57 sati
