Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović trebalo bi danas da podnese parlamentu prijedlog za raspisivanje nacionalnog referenduma na kojem bi se građani izjasnili da li su za uvođenje otvorenih lista.
Kako nezvanično saznaje redakcija Vijesti, u prijedlogu koji šef države namjerava da uputi Skupštini piše da će se građani na referendumu izjasniti o pitanju: „Da li ste za uvođenje preferencijalnog glasanja u izborne zakone Crne Gore, kojim birač može, pored glasanja za jednu ili više izbornih lista, označiti i tu izbornu listu?
Prema Ustavu, predlog za raspisivanje republičkog referenduma može podnijeti najmanje 25 poslanika, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje deset odsto građana koji imaju biračko pravo. Odluku o raspisivanju referenduma donosi Skupština većinom glasova svih poslanika (najmanje 41 glas).
Milatović se već duže vrijeme zalaže za uvođenje otvorenih lista u izborni sistem Crne Gore. Predsjednik je prije godinu dana podnio parlamentu inicijativu za reformu tog sistema uvođenjem otvorenih izbornih lista, a načelno ju je podržao samo vladajući Pokret Evropa sada (PES), dok se ostale stranke nisu oglasile, pišu Vijesti.
Inicijativu je podržao ministar javne uprave Maraš Dukaj (Albanska alternativa), koji je u maju predstavio koncept zakona o lokalnim izborima koji predviđa održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu i otvorene izborne liste. Dukaj je koncept poslao parlamentarnom Odboru za izbornu reformu, koji se nije bavio otvorenim listama.
Otvorene izborne liste daju mogućnost preferencijalnog glasanja za pojedinačne kandidate u okviru izbornih lista i postoje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
U Crnoj Gori se primjenjuje proporcionalni izborni sistem sa zatvorenim listama. Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, birač može glasati samo za jednu izbornu listu sa glasačkog listića.
U obrazloženju prijedloga koji bi danas trebalo da bude dostavljen parlamentu, Milatović je, saznaju “Vijesti”, naveo da je postojeći sistem produbio osjećaj distance između građana i izabranih predstavnika, oslabio povjerenje u institucije i stvorio utisak da glas građana malo utiče na ponašanje onih koji se biraju.
Tvrdi da uvođenje preferencijalnog glasanja građaninu daje dodatno pravo da, pored biranja izborne liste, bira kandidate u koje lično vjeruje. Na ovaj način, dodaje, otvara se prostor da se nagrađuju oni predstavnici koji zaista rade u interesu građana, a da se sankcionišu oni koji zloupotrebljavaju povjerenje ili zanemaruju javni interes.
“Preferencijalno glasanje jača ličnu odgovornost izabranih predstavnika: mandat više ne zavisi samo od rukovodstva stranke, već i od jasne podrške građana na čiji život i svakodnevni život direktno utiču političke odluke”, rekao je on, prenose Vijesti.
Milatović dodaje da je referendum prilika da se građani direktno izjasne kroz jasno i razumljivo pitanje da li žele da povećaju svoj uticaj u političkom sistemu. Kako je navedeno, umjesto da odluku o modelu glasanja donese samo jedna aktuelna skupštinska većina, predloženo je da o ovako važnom pitanju odlučuje nosilac suvereniteta – građanin.
“Na ovaj način se jača legitimitet budućeg izbornog sistema, smanjuje prostor za sumnju u političke motive i grade temelji dugoročne političke stabilnosti”, ocijenjeno je, pišu Vijesti.
Preferencijalno glasanje se smatra korakom ka modernizaciji političkog sistema, približavanju evropskoj demokratskoj praksi i podsticanju nove političke kulture u kojoj su programi, rezultati i lični integritet kandidata ključni faktori za sticanje povjerenja.
“Ovo otvara prostor za nove ljude, nova rješenja i bolju zastupljenost različitih društvenih grupa u predstavničkim tijelima”, rekao je Milatović.
Prethodnih godina bilo je nekoliko inicijativa za uvođenje otvorenih lista, ali nije bilo političke volje za to.
Nevladin sektor ukazuje da stranke ne žele da ugroze partitokratski sistem i svoju kontrolu nad političkim procesima.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je 2022. godine objavio publikaciju “Otvorene liste – otvorena pitanja” koju je pripremio sa predsjednikom Državne izborne komisije Nikolom Mugošem, prenose Vijesti.
“Ne treba razmišljati u pravcu da otvorene izborne liste imaju za cilj da ‘izgone’ stranke iz izbornog procesa. Upravo suprotno. Politika treba da pripada strankama, ali i građanima. Poenta je da se omogući što jednostavniji i lakši pristup glasanju svima koji to žele”, navodi se u publikaciji, koja kao primer sistema u Bosni i Hercegovini navodi sisteme u Bosni i Hercegovini, kao i negativan uticaj otvorenosti, kao i negativan uticaj na Hrvatsku i Kosovo. izbori. liste o izbornom sistemu.
Među prednostima su, kako su naveli, mogućnost izbora kandidata sa liste, jačanje principa suštinske zastupljenosti građana izborom kandidata koji dobije najviše glasova, utvrđivanje lične odgovornosti, smanjenje partijske lojalnosti i podsticanje prevazilaženja podjela referendumskih blokova (specifičnosti uvođenja otvorenih političkih lista u crnogorskom kontekstu).
Među nedostacima su mogućnost negativnog uticaja na broj izabranih žena i kandidata iz manje brojnih nacija, prednost kandidata sa finansijskim i drugim materijalnim mogućnostima, jačanje kandidata populističke orijentacije i jačanje “lokalnih šerifa” i kandidata sa problematičnim vrednosnim principima, posebno na lokalnom nivou.
Građanin zaista treba da utiče na to ko ga predstavlja
Prema saznanjima “Vijesti”, u Milatovićevom prijedlogu se navodi da je Crna Gora po Ustavu demokratska pravna država i da je nosilac suvereniteta građanin, koji vlast vrši neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
“Građanski suverenitet nije apstraktno načelo, već zahtjev da svaki građanin ima stvarni uticaj na to ko ga predstavlja i u čije ime se donose odluke od javnog interesa. Referendum i izborni sistem ključni su instrumenti kojima se ta volja izražava i pretvara u političku moć”, navodi se.
