Iako životni standard i dalje opterećuju visoki troškovi, prosječna plata u BiH raste. Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u septembru 2025. porasla je na 1.585 KM, što je 14,7 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je ona iznosila 1.382KM, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
Djelatnosti u kojima je ove godine zabilježena prosječna plata su proizvodnja baznih metala, proizvodnja električne opreme, proizvodnja motornih vozila, trgovina na veliko i malo, izdavačke djelatnosti, proizvodnja filma kao i proizvodnja tekstila.
Najveći rast primanja zabilježen je upravo u ovim sektorima. Tako je, na primjer, u trgovini na veliko i malo i popravku motornih vozila i motocikala u septembru 2024., neto plata iznosila 1.106 KM, dok ove godine za septembar mjesec iznosi 1.423 KM, što je rast od oko 30%. Sličan trend bilježi se i u građevinarstvu. U septembru 2024. godine prosječna neto plata u ovoj djelatnosti bila je 1.065 KM, dok je u septembru 2025. godine iznosila 1.263 KM, što je rast od oko 18%.
Neto plate niže od prosječne zabilježene su u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, poštanskim i kurirskim djelatnostima, kao i u proizvodnji tekstila.
Iznadprosječne plate ostvaruju zaposleni u sektorima obrazovanja, javne uprave i odbrane, djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite, finansijskim djelatnostima, telekomunikacijama i računarskom programiranju.
U septembru 2025. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 853.172, od čega 390.404 čine žene. U odnosu na august iste godine ukupan broj zaposlenih povećan je za 0,9%, dok je broj zaposlenih žena porastao za 1,5%.
One su najviše zaposlene u prerađivačkoj industriji, djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, obrazovanju te djelatnostima zdravstvene i socijalne zaštite. Muškarci su, pak, najzastupljeniji u prerađivačkoj industriji, u kojoj radi njih 158.644, te u trgovini na veliko i malo i popravku motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 158.990.
Međutim, kolika je realna kupovna moć ovakve prosječne plate? Ako se uzme u obzir podatak da su cijene osnovnih životnih namirnica previsoke (npr. cijena kilograma riže je 4.6KM, kilograma junetine bez kosti 25KM, te kilograma putera 33,5KM), jasno je da kupovna moć građana ostaje ograničena, posebno za domaćinstva koja žive od jednog prihoda.
Amela Hasanbašić, Forbes BiH
