Island razmatra glasanje za ponovno pokretanje pregovora o članstvu u EU već u avgustu, prema dvoje ljudi upoznatih s pripremama zemlje za pridruživanje. Čini se da zamah za proširenje EU raste, jer Brisel radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo u bloku već sljedeće godine, a Crna Gora, vodeći kandidat za pristupanje, zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje prošlog mjeseca, prenosi Politiko.
Vladajuća koalicija u Reykjaviku obećala je održavanje referenduma o ponovnom pokretanju pregovora o pristupanju EU do 2027. godine, nakon što je prethodna vlada zamrznula razgovore 2013. Međutim, vremenski okvir se ubrzava usred geopolitičkih previranja i nakon odluke Washingtona da uvede carine na Island i prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa Anxu.
Očekuje se da će parlament Islanda objaviti datum glasanja u narednih nekoliko sedmica, tvrde dvije osobe koje su željele ostati anonimne. Taj potez uslijedio je nakon niza posjeta političara EU Islandu i islandskih političara Briselu. Ako Islanđani glasaju za, mogli bi ući u EU prije bilo koje druge zemlje kandidata, rekao je jedan od izvora.
– Razgovor o proširenju se mijenja. Sve se više radi o sigurnosti, pripadnosti i očuvanju naše sposobnosti da djelujemo u svijetu suprotstavljenih sfera utjecaja. To se tiče svih Evropljana – izjavila je za Politiko komesarka za proširenje EU Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala s islandskim ministrom vanjskih poslova Torgerdurom Katrin Gunnarðir.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sastala se prošlog mjeseca u Briselu sa islandskim premijerom Kristrunom Frostadottirom i rekla da njihovo partnerstvo “nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu”.
Von der Leyen, koja je posjetila Island prošlog jula, također se sastala sa Frostadotir tokom sastanka Nordijskog vijeća u Štokholmu prošle jeseni i pohvalila svoju zemlju za jačanje saradnje sa EU. Von der Leyen će ponovo posjetiti arktički region u martu.
Razgovori o produbljivanju veza s Islandom, pa čak i potencijalnom obnavljanju pristupnih pregovora počeli su i prije nego što se američki predsjednik Donald Trump vratio na dužnost prošle godine, a zvaničnik EU je rekao da Brisel već poklanja više pažnje toj strateški važnoj zemlji.
Ali eskalirajuće prijetnje iz SAD-a, uključujući šalu Billyja Longa, Trumpovog kandidata za ambasadora na Islandu, da će ta zemlja postati 52. američka država i da će on biti guverner, dodale su hitnost.
– Mislim da je svakako privukla pažnju činjenica da je Island četiri puta pomenut u Trampovom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca, dok je američki predsjednik govorio o Grenlandu – rekao je drugi zvaničnik EU upoznat sa situacijom i dodao da to “mora biti uznemirujuće za malu zemlju”.
Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, na vrhuncu finansijske krize u kojoj su propale sve tri njegove glavne komercijalne banke. Međutim, vlada je zamrznula pregovore u decembru 2013. jer se islandska ekonomija brzo oporavila u isto vrijeme kada su ekonomisti upozoravali na potencijalni kolaps eurozone. U martu 2015. Reykjavik je zatražio da se više ne smatra zemljom kandidatom za EU. Ali geopolitička situacija se značajno promijenila u posljednjoj deceniji.
Island zauzima strateški važnu lokaciju u sjevernom Atlantiku, južno od arktičkog kruga, nema vojsku i za svoju sigurnost se oslanja na članstvo u NATO-u i bilateralni odbrambeni sporazum sa SAD iz 1951. godine.
Čini se da ta realnost, zajedno sa ekonomskim prednostima pridruživanja EU, podiže raspoloženje javnosti o potencijalnom pridruživanju bloku, a ankete pokazuju da je podrška u porastu.
Međutim, njen put ka članstvu u EU nije lak.
– Pristupanje bi moglo naići na vrlo teške domaće političke prepreke u budućnosti – rekao je za Politico Gudni Torlacius Jóhannsson, bivši predsjednik Islanda.
Najveća potencijalna prepreka je pitanje prava na ribolov, ključna industrija na Islandu i glavno pitanje tokom prošlih pregovora.
– Na kraju se sve svodi na ribu, to je uvek bio problem – rekao je prvi zvaničnik EU.
Ali postoji jedna ključna razlika između pregovora tada i sada: Brexit.
Velika Britanija i Island već dugo imaju zategnute odnose oko ribolova, upuštajući se u niz nasilnih sukoba nazvanih “Ratovi bakalara” između 1950-ih i 1970-ih. Tokom pristupnih pregovora za Island došlo je do ozbiljnih tenzija između dvije zemlje, a Velika Britanija je bila zabrinuta zbog količine skuše koju su ulovili islandski ribarski brodovi. Spor, nazvan “Rat skuša”, doveo je do toga da EU prijeti trgovinskim sankcijama Islandu.
Ali sada kada je Britanija napustila EU, prava na ribolov mogu biti manja prepreka.
Ako Islanđani odluče da žele nastaviti razgovore s EU, pregovori bi mogli brzo napredovati. Island je član Evropskog ekonomskog prostora i dio Šengenske zone slobodnih putovanja i kao takav već ima mnoge zakone EU u svom zakonodavstvu.
Prije nego što je zamrznuo pregovore 2013. godine, Island je zatvorio 11 od 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u EU, prešla je tu prekretnicu tek u posljednjih nekoliko mjeseci.
– Na papiru, to ne bi bilo teško; za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja moglo bi potrajati i godinu dana – rekao je visoki zvaničnik EU, ali je osoba upućena u raspoloženje na Islandu upozorila da bi takav rok bio preambiciozan s obzirom na poteškoće nekih elemenata pregovora.
Da bi Island zaista ušao u EU, nakon završetka pregovora morao bi održati još jedan referendum o nastavku pregovora.
U zavisnosti od toga koliko je vremena potrebno i kakva je geopolitička situacija u tom trenutku, to bi mogla biti visoka granica, s obzirom na to da su koristi od članstva za Island više u smislu sigurnosti, a manje ekonomske koristi. Island ima peti najveći BDP po glavi stanovnika u svijetu, što članstvo u EU čini manje privlačnim nego za druge zemlje koje se bore za pridruživanje bloku.
(Telegraf.rs/Političar)
