Rijaliti poslanica željna medijske pažnje napravila prijedlog novog zakona

Prijedlog zakona o izmjeniZakona o porezu na dodanu vrijednost BiH, koji predviđa brisanje odredbe kojom suigre na srećuoslobođene od plaćanja PDV-a, je čisti populistički eksperiment sa ozbiljnim posljedicama po građane i ekonomiju BiH. Ovaj prijedlog nije u skladu sa standardima EU i Šeste direktive Evropske unije od 28.11 2006. godine, a nije u skladu ni sa mišljenjem Uprave za indirektno oporezivanje BIH iz 2016. godine.

Poslanici ni na jednom nivou zakonodavne vlasti ne vladaju osnovnim znanjima iz područja poreza i oporezivanja, već se služe krajnje populističkim potezima s jedinim ciljem – da u izbornoj godini dođu na naslovnice medija u BiH i dobiju još koji mandat.

Upravo to se vidi na primjeru Mie Karamehić-Abazović, rijaliti poslanice koja želi malo slave, ne razumije se u ekonomiju, a usudila se da predloži ovu zakonsku izmjenu.

Time pokušava da uvrsti igre na sreću u sistem indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, u cilju oporezivanja djelatnosti koja već sada u milionskim iznosima puni lokalne, entitetske i državni budžet, te zapošljava hiljade građana širom naše zemlje.

U pitanju je još jedan primjer političkog populizma zasnovanog na elementarnom nepoznavanju ekonomije, poreskog sistema i evropske prakse, ali i svjesnog manipulisanja javnošću radi krpljenja budžetskih rupa i kratkoročnih političkih poena. S obzirom na veliko neznanje i elementarno nepoznavanje ekonomije, šta je sljedeće što možemo očekivati od Mie Karamehić-Abazović – da predloži uvođenje PDV- na svaku bankarsku transakciju?!

Nigdje u svijetu nije uveden PDV igrama na sreću

Priređivači igara na sreću plaćaju PDV svim svojim dobavljačima proizvoda i usluga, a nemaju mogućnost povrata ili prebijanja PDV-a. PDV je porezni tretman koji se odnosi na „dodanu vrijednost“ (razlika između ulazne i prodajne cijene), a s obzirom na to da u igrama na sreću ne postoji dodana vrijednost, jasno je da se ne može primijeniti sistem indirektnih poreza (PDV-a), već isključivo sistem direktnih poreza.

Nigdje u svijetu nije uveden PDV u oblasti igara na sreću, upravo zbog nemogućnosti obračuna i ekonomsko-porezne primjene u stvarnosti. Direktiva Vijeća o zajedničkom sistemu poreza na dodanu vrijednost 2006/112/EZ od 28. novembra 2006. godine, objavljena u Službenom glasniku Evropske unije 11. 12. 2006. godine, jasno propisuje u članu 135. obvezna izuzeća transakcija, među kojima je navedeno pod tačkom (I) klađenje, lutrija i ostale vrste kockanja, ne ograničavajući države da same donesu propise o oporezivanju direktnim porezima.

Elementarno nepoznavanje ekonomije

Posebno zabrinjava manipulacija brojkama. Karamehić-Abazović je najavila da bi se oporezivala svaka transakcija koja omogućava pristup igrama na sreću – bila ona tiket, čip, loz ili – žeton za automat?!

„Godišnje u Federaciji BiH, za 10 mjeseci 2025. godine, ukupan promet industrije igara na sreću premašivao je 1,8 milijardi KM. Državni budžet Bosne i Hercegovine iznosi 1,57 milijardi KM. U Republici Srpskoj ti podaci nisu dostupni u smislu prometa, ali RS prihoduje između 100 i 150 miliona samo na osnovu njihovog oporezivanja igara na sreću“, iznosila je Karamehić-Abazović netačne brojke, kao i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Amir Purić, koji je kazao da je u Federaciji BiH u prošloj godini promet kladionica bio iznad 1,8 milijardi KM, a da je budžet Federacije od toga prihodovao manje od 35 miliona maraka.

Svi ovi navodi pokazuju koliko poslanici nisu u materiji i ne poznaju ekonomiju.

Evo i egzaktnih podataka:

Ukupan prihod industrije (GGR) iznosi oko 120 miliona KM godišnje, a ne 1,8 milijardi KM, kako se paušalno i netačno plasira u javnosti. Od tog iznosa već se oko 35 miliona KM direktno odvaja kroz poreze i naknade, što znači da je djelatnost već sada značajno oporezovana.

Zato tvrdnje da se radi o „neoporezovanom sektoru“ jednostavno ne stoje. Igre na sreću već funkcionišu kroz specijalni poreski režim, sa efektivnim opterećenjem od oko 30%, upravo zato što se ne radi o klasičnoj robi ili usluzi na koju se može mehanički primijeniti PDV.

To je najbolji dokaz da oni koji zagovaraju ovaj prijedlog ili ne razumiju šta je uopše PDV i kako funkcioniše ili svjesno ignorišu činjenice kako bi, bez ikakvog rada i truda, skupili što više jeftinih političkih poena uoči predstojećih opštih izbora.

Argumentacija koja se plasira u javnosti pokazuje da pojedini predlagači i dalje razmišljaju u kategorijama žetona i aparata, ignorišući činjenicu da je tržište igara na sreću već odavno digitalno, centralno nadgledano i u velikoj mjeri online. Na takvim pogrešnim pretpostavkama ne može se graditi nikakva ozbiljna fiskalna politika.

Apsurdna ideja u odnosu na druge branše

Uvođenje PDV-a na klađenje i igre na sreću bilo bi ekonomski jednako apsurdno kao da se PDV obračunava na svaku bankarsku transakciju – na svaki prenos novca, svaku uplatu, svaki kredit ili isplatu štednje. Kao što banke ne plaćaju PDV na novac koji prolazi kroz sistem, već se oporezuju kroz druge, ciljane mehanizme, tako se i igre na sreću u cijelom uređenom svijetu oporezuju posebnim porezima i naknadama, a ne PDV-om.

Isto tako, kod prodaje lijekova postoji nabavna i prodajna cijena, a dodana vrijednost se određuje kao razlika između nabavne i prodajne cijene. U igrama na sreću takvo nešto ne postoji – odnosno dodanu vrijednost nije moguće odrediti i zbog toga se PDV na igre na sreću ne primjenjuje niti u jednoj zemlji na svijetu.

Evropsku praksu namjerno krše

U velikoj većini evropskih država igre na sreću su izuzete iz PDV sistema, upravo zato što PDV nije alat za ovu vrstu djelatnosti. Umjesto toga, koristi se oporezivanje marže, posebne naknade i stroga regulacija tržišta. Pozivanje na „evropske standarde“, uz istovremeno ignorisanje evropske prakse, predstavlja svjesno obmanjivanje javnosti.

Naime, šesta direktivaEvropske unijeod 28.11.2006. godine jasno utvrđuje da igre na sreću nisu u sistemu PDV-a, nego u sistemu direktnih poreza, kao što je to sada slučaj u BiH, koja i pretenduje da postane članica EU. Da im to neće poći za rukom, dokazuju i prethodni pokušaji političara u BiH da nametnu PDV na igre na sreću koji su propali na državnom nivou. Slične ideje nisu prošle ni u zemljama regije koje su svoje zakonodavstvo uskladile sa EU propisima.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH podsjećaju da su igre na sreću, prema direktivama EU o PDV-u, oslobođene od plaćanja PDV-a i da su one u BiH oporezovane samo direktnim porezima, baš kao što je slučaj sa državama Evropske unije.

“Ukoliko bi se eventualno uveo PDV na igre na sreću, uradio bi se izuzetak koji bi onda uticao da Zakon o PDV-u BiH više ne bude usklađen sa zakonodavstvom EU“, kažu iz UIO.