Kako se američko tržište rada usporava, intervjui koje vodi umjetna inteligencija i automatski generisana propratna pisma dramatično mijenjaju proces zapošljavanja i to, čini se, ne nabolje.
Više od polovine organizacija koje je anketiralo Američko društvo za upravljanje ljudskim resursima (Society for Human Resource Management) koristilo je AI u zapošljavanju tokom 2025. godine. Istovremeno, procjenjuje se da se oko trećina korisnika ChatGPT-a oslanjala na OpenAI-jev chatbot kako bi im pomogao u potrazi za poslom.
Međutim, nedavna istraživanja pokazuju da su kandidati koji koriste AI tokom procesa zapošljavanja, paradoksalno, manje skloni tome da budu zaposleni. U međuvremenu, kompanije se suočavaju s naglim porastom broja prijava.
„Sposobnost kompanija da danas izaberu najboljeg radnika možda je čak i slabija zbog umjetne inteligencije“, izjavila je Anaïs Galdin, istraživačica sa Dartmoutha i koautorica studije koja je analizirala utjecaj velikih jezičkih modela (LLM-ova) na propratna pisma.
Galdin i njen koautor Jesse Silbert sa Princetona analizirali su propratna pisma iz desetina hiljada prijava za posao na platformi Freelancer.com.
Istraživači su utvrdili da su, nakon pojave ChatGPT-a 2022. godine, propratna pisma postala duža i jezički kvalitetnija, ali su poslodavci počeli da im pridaju znatno manji značaj. To je otežalo razlikovanje zaista kvalifikovanih kandidata od ostalih, dok su se istovremeno smanjili i stopa zapošljavanja i prosječne početne plate.
„Ako ne učinimo ništa kako bismo poboljšali protok informacija između radnika i firmi, mogli bismo dobiti upravo ovakav ishod“, rekao je Silbert, osvrćući se na rezultate studije.
A kako broj prijava raste, poslodavci sve češće automatizuju i sam intervju.
Većina (54%) američkih tražilaca posla koje je u oktobru anketirala kompanija Greenhouse, proizvođač softvera za zapošljavanje, izjavila je da je već imala intervju koji je vodila umjetna inteligencija. Virtuelni intervjui doživjeli su ekspanziju tokom pandemije 2020. godine, a danas mnoge kompanije koriste AI za postavljanje pitanja što, međutim, proces ne čini ništa manje subjektivnim.
„Algoritmi mogu kopirati, pa čak i pojačati ljudske predrasude“, upozorio je Djurre Holtrop, istraživač koji se bavi upotrebom asinhronih video-intervjua, algoritama i LLM-ova u zapošljavanju. „Svaki developer mora biti svjestan tog rizika.“
Daniel Chait, izvršni direktor kompanije Greenhouse, upozorio je da je AI, ulaskom u sve faze zapošljavanja, od kandidata koji se uz pomoć alata prijavljuju na stotine poslova, do poslodavaca koji zatim automatizuju selekciju, stvorio svojevrsnu „petlju propadanja“ koja sve čini nesretnima.
„Obje strane govore: ‘Ovo je nemoguće, ne funkcioniše, postaje sve gore’“, rekao je Chait za CNN.
Otpor raste
Iako poslodavci sve više prihvataju ovu tehnologiju, jedna procjena predviđa da će tržište tehnologija za zapošljavanje do kraja ove godine dostići vrijednost od 3,1 milijardu dolara, zakonodavci na nivou saveznih država, sindikati i sami radnici počeli su pružati otpor zbog straha da bi AI mogao dovesti do diskriminacije.
Liz Shuler, predsjednica sindikata AFL-CIO, nazvala je upotrebu AI-ja u zapošljavanju „neprihvatljivom“.
„AI sistemi oduzimaju radnicima prilike za koje su kvalifikovani, na osnovu kriterija jednako proizvoljnih kao što su ime, poštanski broj ili čak koliko često se neko smiješi“, navela je Shuler u izjavi za CNN.
Savezne države poput Kalifornije, Kolorada i Illinoisa donose nove zakone i propise s ciljem postavljanja standarda za upotrebu ove tehnologije u zapošljavanju i drugim oblastima.
Nedavna izvršna uredba koju je potpisao predsjednik Donald Trump prijeti da potkopa regulative na nivou saveznih država. Samuel Mitchell, advokat iz Chicaga koji se bavi radnim sporovima, izjavio je da ta uredba ne može „nadjačati“ državne zakone, ali da dodatno doprinosi „stalnoj neizvjesnosti“ u vezi s regulacijom ove tehnologije.
Ipak, dodao je da se postojeći antidiskriminacijski zakoni i dalje primjenjuju na zapošljavanje, čak i kada kompanije koriste AI, a tužbe se već podnose.
U jednom slučaju, koji podržava Američka unija za građanske slobode (ACLU), gluha žena tužila je kompaniju HireVue (AI-platformu za zapošljavanje), tvrdeći da automatizovani intervju kojem je bila podvrgnuta nije ispunjavao zakonom propisane standarde pristupačnosti.
HireVue je odbacio optužbe, navodeći za CNN da njihova tehnologija smanjuje pristrasnost zahvaljujući „temeljima validirane bihevioralne nauke“.
Bez ljudskog dodira
Uprkos početnim problemima, čini se da je zapošljavanje uz pomoć umjetne inteligencije došlo da ostane. Novi AI alati omogućili su sofisticiranije analize biografija, otvarajući vrata kandidatima koji bi ranije možda bili zanemareni.
Ipak, oni koji cijene „ljudski dodir“ u zapošljavanju ostaju razočarani.
Jared Looper, IT projektni menadžer iz Salt Lake Cityja u Utahu, započeo je karijeru kao regruter. Tokom svoje trenutne potrage za poslom, intervjuirao ga je AI regruter.
Iskustvo je opisao kao „hladno“, do te mjere da je prvi put prekinuo poziv čim ga je program kontaktirao.
Danas Looper strahuje za one koji još nisu naučili kako se snaći u novom sistemu zapošljavanja, u kojem je prilagođavanje umjetnoj inteligenciji postalo ključna vještina. „Neki izuzetni ljudi bit će ostavljeni po strani.“
Datum i vrijeme objave: 22.12.2025 – 12:33 sati
