U budžetu koji je Bosna i Hercegovina dobila u posljednjem kvartalu ove godine nema novca za BHRT. Čak su i iz OHR-a ponovo reagovali i podsjetili Vijeće ministara na obavezu finansijske stabilizacije javnog RTV servisa. I dok vlast ne preuzima svoju odgovornost za neizvjesno finansiranje ovih državnih institucija, radnici ih održavaju kako znaju i umiju, a zbog problema s kojim su suočeni najavljuju i proteste 27. novembra ispred zgrade Državnog parlamenta. Javni servis je javno dobro na evropskom putu zemlje i zaslužuje trajno sistemsko rješavanje pravnog i osnivačkog statusa.
U državnom budžetu od oko 1,5 milijardi maraka, a koji je za 16 posto povećan u odnosu na prošlu godinu, nema novca za sedam institucija kulture, kao ni za BHRT.
“Političari odlučuju da unište te institucije, iako za 10-15 godina niko neće znati kako se zovu ti političari. Sada da pitate nekoga ko je bio prije 10-15 godina predsjedavajući u Vijeću ministara, niko se ne bi mogao sjetiti tog imena. Sve su to nepoznati ljudi. Ti nepoznati ljudi hoće da unište ono što je naša prošlost, što su naši dokumenti o ovoj državi! To mi je prva skandalozna činjenica, a druga je da kompletna javnost u Bosni i Hercegovini šuti. Nema akademske, intelektualne, nema bilo kakve javnosti koja reaguje na ovakvu činjenicu. Ovo je trenutak koji je jako važan za nas. Ovo se mora sačuvati”, poručuje novinar Boro Kontić.
Političari iz RS-a zakočili procese
Političari iz RS-a, pozicije, kao i opozicije, ove institucije smatraju neustavnim i ne pristaju da ih se finansira s državnog nivoa. Nisu prošli ni zaključci da dugovi budu isplaćivani iz rezervi.
“BHRT-u treba pomoći onaj ko ga vodi”, rekao je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine (SNSD).
Ilija Cvitanović, delegat u Domu naroda PSBiH (HDZ 1990), naveo je da bi BHRT trebao biti primjer konstitutivne zastupljenosti po pitanju maternjih jezika i sastava zaposlenih, te da se, zbog opće nebrige o svemu, pa i o toj instituciji, današnji problemi ne mogu riješiti nikakvim zaključcima.
Šerif Špago, zastupnik SDA u Zastupničkom domu PSBiH, istakao je da u rezervi ima dovoljno sredstava da se nekoliko miliona maraka može prebaciti BHRT-u, te da postoje i akumulirana sredstva, posebno na stavci RAK-a.
“Ovdje se radi o tome da je BHRT napadnut kao simbol normalne države. Ne postoji nijedna članica EU koja nema stabilan i dugoročno održiv javni servis. Mislim da je dobro rješenje da BHRT bude na budžetu, a entitetski emiteri da se finansiraju putem pretplate”, kazao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (NS).
Zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH Jasmin Imamović poziva Vijeće ministara i resornog ministra Fortu da iz neutrošenog novca u ovoj godini osiguraju novac za stabilizaciju BHRT-a i pomognu do trenutka naplate duga od RTRS-a.
“Tek nakon usvajanja budžeta za 2025. Vijeću ministara Bosne i Hercegovine su na raspolaganju sredstva koja su planirana, ali nisu utrošena, niti ih je moguće utrošiti do kraja godine. Riječ je o sredstvima od preko 100 miliona KM. Tek sada, nakon usvajanja budžeta, moguće je, u skladu s propisima o preraspodjeli neutrošenih sredstava, osigurati finansijsku pomoć BHRT-u. Dovoljan iznos sredstava postoji, ako postoji volja da se bavi ovim problemom. Politička mudrost je naći način kako to uraditi i tome treba posvetiti energiju”, poručuje Imamović.
Pljenidba imovine, blokada računa, isključenje struje…
22 miliona očekivao je BHRT iz budžeta. S obzirom na to da su ostali bez ovog novca, čeka ih pljenidba imovine zbog duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji. Uprava za indirektno oporezivanje najavljuje potpunu blokadu računa zbog duga po osnovu PDV-a. Osim ovih problema suačavaju se i s dugom po osnovu poreza i doprinosa na plate, te mogućeg isključenja struje. A srž problema BHRT-a je dug od RTRS-a veći od 100 miliona zbog neuplaćivanja dijela RTV takse propisanog zakonom.
“Da smo naplatili taksu koju smo po zakonu dužni naplatiti od RTRS-a, ne bismo bili u ovakvoj situaciji”, ističe vršilac dužnosti direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović.
“Treba dići glas do neba! Ni vlasti koje se nazivaju probosanskim ne čine dovoljno i olako prihvataju i sliježu ramenima na ovu bahatost i samovolju druge dvije strane”, poručuje Mehmed Halilović, zamjenik Ombudsmena Federacije BiH za medije.
Pitali smo građane da li plaćaju RTV taksu, što je zakonska obaveza:
“Svakog mjeseca kada dođe račun za struju plaćam i RTV taksu. Treba 100 hiljada ljudi skupiti na protestu da se uspostavi plaćanje RTV takse.”
“Prvi uvjet demokracije je slobodan govor i medij, javni servis. Ako to ukinete, onda ukinite i državu.”
“Ovo je toliko nekorektno, nepošteno. Imati svoju državnu televiziju i ne poduprijeti je svaki građanin pretplatom.”
“Trebalo bi sve to plaćati normalno, ali ko to plaća danas, maltene niko.”
780 zaposlenih radnika u BHRT-a za četvrtak je najavilo proteste ispred Parlamenta Bosne i Hercegovine. Nesmetan rad javnih servisa je civilizacijska norma, a koliko je teška situacija najbolje oslikavaju tehnički problemi u emitiranju programskih sadržaja iz zgrade RTV doma. Jučer je, naime, došlo do prekida u emitiranju redovnog programa i FTV-a i BHRT-a.
Evropska Bosna i Hercegovina treba jake državne institucije, stabilne i funkcionalne, među kojima je i javni servis. A potrebno je i usklađivanje iznosa RTV takse s godišnjom stopom inflacije, za šta je potrebna i saglasnost Upravnog odbora RTRS-a, čiji članovi ne dolaze na sjednice Odbora Sistema javnih RTV servisa.
Novca nema ni za institucije kulture od državnog značaja
U budžetu nema novca ni za institucije kulture od državnog značaja. Ni ove institucije nemaju stabilno finansiranje pa se snalaze kako znaju i umiju. Nešto iz vlastitih projekata, nešto iz podrške sa federalnog nivoa. Sistemsku podršku nemaju jer za kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine sa državnog nivoa ne brinu, iako je visoki predstavnik tražio od Vijeća ministara da izradi prijedlog zakona koji će regulirati finasiranje institucija kulture prije više od godinu dana.
“Zaista smo u kritičnoj fazi, nemamo plata mjesecima… A ovo su najznačajnije institucije – od Zemaljskog muzeja do Nacionalne bibilioteke, Galerije i slično. Mislim da se stvar može riješiti, a zašto se ne rješava – to više nije pitanje za nas, nego je to političko pitanje. Neće se sažaliti na nas oni koji su granatirali tu istu Nacionalnu i Univerzitetsku biblioteku s namjerom da je unište, a uništili su je zato što su dozvolili da uposlenici te biblioteke danas nemaju tu platu. Njima je cilj da taj posao dovrše”, poručuje direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine Strajo Krsmanović.
Datum i vrijeme objave: 22.11.2025 – 19:56 sati
