Na prvoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hecegovine 2019. godine, po skraćenom postupku je usvojen Prijedlog zakona o Gradu Gračanica. Nakon perioda u kome je administrativnim izmjenama Gračanica imala status općine, Odlukom Doma naroda Parlamenta FBiH je vratila status grada koji je prvi put službeno stekla u augustu 1548. godine carskim ukazom Sulejmana Veličanstvenog.
Danas se Gračanica, prema ekonomskom razvoju, ubraja među najrazvijenije sredine u Bosni i Hercegovini. U nekoliko privrednih zona, metalskoj, drvoprerađivačkoj, tekstilnoj industriji, preradi plastične mase, proizvodnji peleta upošljavaju hiljade radnika. Samo ove godine sagrađeno je više od deset proizvodnih hala. Mnoge firme su krenule od nule i došle do toga da se radi o respektabilnim i uspješnim organizacijama.
Kao takva sredina gaji nasljedstvo, tradiciju i kulturu. Perjanica ima više, ali se svakako izdvajaju Centar za kulturu, Radio Gračanica i jedinstveni bosanskohercegovački časopis za kulturu i kulturnu historiju Gračanički glasnik, koji ove godine proslavlja trideset godina postojanja. Za to je najzaslužniji njegov glavni i odgovorni urednik Omer Hamzić, profesor historije jugoslavenskih književnosti, magistar društvenih nauka iz područja historije, doktor pravnih nauka, publicista, esejist i novinar koji nam je rekao: “Kad sam 1995. godine pokrenuo Gračanički glasnik, nosio sam sa sobom ranu koju nijedna riječ ne može do kraja opisati. Dvije godine prije toga, granata s položaja VRS-a ubila mi je sina gimnazijalca u skloništu naše kuće, a mene ranila u lice. U mom gradu ubijeno je 150 civila, ranjeno više od 350. Ne samo da niko nije odgovarao — niko nije ni prijavljen – do sada. Sve je tonulo u zaborav. Zato sam odlučio pisati protiv tog zaborava, za one kojih više nema.”
Hamzić objašnjava: “Gračanički glasnik nastao je kao svjedok i čuvar tradicije i bukvar kulturne historije. Za 30 godina i 60 brojeva, časopis je postao jedinstven kulturno-historijski arhiv Gračanice, periodika u kojoj su zabilježeni mnogi događaji, likovi, zabilježena imena ubijenih, rekonstruisana sjećanja i otvorene mnoge tabu teme. Među njima posebno ističem pionirski doprinos u rasvjetljavanju teme ‘Blajburg i Bošnjaci’, ukazivanje na zablude oko neprocesuiranja ratnih zločina iz perioda 1992-1995, zatim kapitalna istraživanja o privrednom razvoju Gračanice kroz sva istorijska razdoblja. Iz jednog takvog istraživanja nastao je i slogan Gračanica od posla čaršija, koji je iz moje knjižice prešao u svakodnevni govor, postavši neformalni brend grada.”
Prof. Hamzić je autor prve knjige o Gračanici otkad postoji (1985) i prve ozbiljne monografije o njenoj prošlosti, koja i danas ostaje najcjelovitija sinteza o ovom gradu. Uz to, u Gračaničkom glasniku on je ne samo urednik i istraživač prošlosti, već i hroničar savremene Gračanice, zapisujući događaje koji sutra mogu postati važni historijski izvori.
On ističe da smo u ovoj našoj jubilarnoj godini doživjeli i sistematsku krađu podataka iz naših radova, prepisivanje i plagiranje. Krali su i oni koji su trebali biti čuvari etike: univerzitetski profesori, među njima i jedan narodni poslanik, vreću su im držali recenzenti, takođe doktori nauka i to sve pod kapom jedne javne ustanove. Perfidno, hinjski, ne navodeći izvore, fusnote… Ipak, on ostaje vjeran istini i pisanju, jer vjeruje da autentičan zapis ima snagu da plagijat otisne u smeće i da istinska borba protiv zaborava nema alternativu.
U ovom, 60. broju, ne slavi se samo jubilej, već se slavi istina. Zato Gračanički glasnik ostaje njegov odgovor, njegovo životno djelo, njegov poklon i njegov vakuf voljenom gradu koji ima dušu kao i svima onima koji još uvijek vjeruju da riječ ima smisla i da ima moć.
Datum i vrijeme objave: 22.11.2025 – 15:01 sati
