Drugog dana međunarodne konferencije “30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine”, održava se plenarna sesija „Bosna i Hercegovina između multipolarnosti i euroatlantskih integracija: realnosti i dileme vanjske politike“, koja je otvorila ključna pitanja o pozicioniranju države u složenom globalnom okruženju i izazovima njezinog euroatlantskog puta.
Učesnici sesije su dr. Emir Hadžikadunić, dr. Nedžma Džananović Miraščija, dr. Jasmin Ahić, dr. Kenan Hodžić, dr. Jasmin Hasić i dr. Sead Turčalo, uz moderaciju dr. Edine Bećirević.
Ova sesija otvorila je ključna pitanja o pozicioniranju Bosne i Hercegovine u sve kompleksnijem međunarodnom poretku te izazovima koje donosi istovremeno kretanje prema euroatlantskim integracijama i navigacija kroz globalne multipolarne odnose.
Konferencija, koju Univerzitet u Sarajevu organizira povodom tridesete godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, okuplja više od pedeset domaćih i međunarodnih istraživača, akademika i praktičara s ciljem da ponudi kritičko preispitivanje nasljeđa Daytonskog sporazuma i otvori prostor za nove vizije ustavne i političke budućnosti države.
Program uključuje plenarna izlaganja, paralelne sesije i okrugle stolove o ustavnim transformacijama, vanjskoj politici, regionalnim implikacijama Daytona, ljudskim pravima, socio-ekonomskim perspektivama i ulozi civilnog društva, uz poseban fokus na perspektive mladih istraživača.
Dekan FPN-a UNSA,dr. Sead Turčalo, ranije je istaknuo tri ključne lekcije Daytonskog sporazuma. Prva je da Dayton ostaje „i temelj i ograničenje“ – temelj koji je donio mir, ali i okvir koji je institucionalizirao rezultate oružanog nasilja, ratnih zločina i genocida.
„Onima koji nisu ostvarili ciljeve u ratu, takav sporazum daje priliku da ih pokušaju ostvariti u miru“, naglasio je, upozoravajući da zato i danas svjedočimo pokušajima političkih blokada i pritisaka.
Druga lekcija odnosi se na ustavni poredak koji, kako je rekao, počiva na „okviru etnokratije“ i mehanizmima veta koji državu pretvaraju u prostor stalnih blokada umjesto zajedničkog političkog djelovanja.
Treća lekcija tiče se međunarodne zajednice, čija odgovornost proizlazi iz činjenice da je ustav BiH rezultat međunarodnog sporazuma: „Iscrpljenost, parcijalni pristupi i propuštene prilike ostavili su posljedice koje traju decenijama.“
Turčalo je naglasio da bi primjena naučenih lekcija podrazumijevala hrabre ustavne reforme i jedinstvenu transatlantsku strategiju za institucionalnu transformaciju.
„Dayton nam je dao mir, ali mir sam po sebi nije garancija budućnosti. On je samo prostor u kojem se budućnost može izgraditi“, poručio je, dodajući da konferencija nije zamišljena kao puka retrospektiva, nego kao platforma za ozbiljan dijalog o prelasku iz ‘negativnog mira’ ka funkcionalnoj, demokratskoj i evropskoj državi.
Ukazujući na šire značenje bosanskohercegovačkog iskustva, podsjetio je da rat u Ukrajini pokazuje važnost odlučnog djelovanja prema agresiji, ali i važnost pažljivo dizajniranih mirovnih rješenja:„Loše postavljeni temelji mogu stvoriti probleme koji traju generacijama.“
Nakon plenarne sesije, program se nastavlja kroz niz stručnih sesija na kojima će ugledni akademici, eksperti i analitičari dati osvrt na tri decenije razvoja, ali i ponuditi konstruktivne prijedloge i preporuke usmjerene ka daljem unapređenju.
Konferencija je dio platformeOdgovornost za budućnost, koja će se nastaviti i nakon ovog skupa novim akademskim i društvenim poduhvatima.
Datum i vrijeme objave: 22.11.2025 – 10:41 sati
