Posljednjih sedmica srbijanski tabloidi, ali i oni mediji koji su nekada slovili za respektabilne novine, poput Politike, a danas sve pod kontrolom Aleksandra Vučića, predsjednika države, forsiraju priču o kojekakvim opasnostima iz BiH i zavjerama koje navodno Sarajevo sprema.
Jasno je nalogodavcima takvih vijesti i tekstova i kakav je politički ambijent u BiH i šta je realpolitika. Ali također znaju šta žele postići prebacivanjem fokusa na BiH, predstavljanjem Srbije žrtvom te iskorištavanjem veoma česte političke disfunkcionalnosti (pod utjecajem RS-a) u BiH.
Srbija je prema svim analizama ostala zatečena jer je nespremna dočekala bh. lobiranje za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Od tada i najmanji incident politika iz Srbije pokušava vezati za rezoluciju u očaju jer je istina o genocidu u Srebrenici odlukom Generalne skupštine UN-a izašla iz okvira lokalnog i postala globalna priča.
Svesrpski sabor
Ubrzo nakon usvojene rezolucije vlasti u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska organizirale su tzv. svesrpski sabor te niz zaključaka koje od početka juna do danas u kontinuitetu pokušavaju sprovoditi. A suština se ogleda u masovnom povezivanju Srbije i entiteta RS, kroz različite institucije i događaje. Za tako nešto uglavnom se oslanjaju na sporazum o specijalnim vezama koji je potpisan prije skoro dvije decenije.
No, uprkos tome što za “specijalne veze” Srbije i RS u brojnim sferama mora biti uključena država BiH kao kontakt tačka, to se u praksi rijetko dešava.
Od usvajanja rezolucije, Srbija je sa entitetom RS organizirala dolazak policijskog helikoptera Srbije u Trebinje, koji je trebao ostati stacioniran, ali je naknadno povučen.
Potom je iz Srbije u Bratunac i Prijedor stigla grupa vojnika kadeta koju marširali gradovima u kojima je vojska RS-a, redovno pomagana vlastima iz Srbije počinila neke od najvećih zločina u BiH od 1992. do 1995.
Posljednji primjer je najava dolaska nekoliko policajaca iz Srbije koji su tokom ljetne sezone trebali biti stacionirani u nekim bh. gradovima (područje RS-a). Naknadno je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić obznanio da ipak neće doći i to nakon reakcija, uglavnom opozicije iz FBiH.
U sva tri primjera Srbija je nametala teme, a vlasti i opozicija u FBiH, uglavnom stranke sa sjedištem u Sarajevu su vodile raspravu ko je kriv, ko je učinio propuste.
Opozicija predvođena SDA i DF-om i nekim drugim je kritkovala stranke Trojke za propuste, dok je Trojka odgovarala da je riječ o spinovima te da je upravo opozicija pristala i potpisala dokumente koji Srbiji omogućavaju specijalne veze.
I dok se svaki put u BiH vodila žustra rasprava ko je i da li je neko kriv, Srbija je mogla samo likovati, jer su već u tom trenutku uspjeli u svom naumu. Dobili su međusobno političko trošenje stranaka iz Sarajeva, a srbijanski tabloidi su se mogli posvetiti raznoraznim konstrukcijama o službenom Sarajevu koje navodno želi uništiti Srbiju.
Bez obzira što su takve tvrdnje paradoksalne, u Srbiji ih vlast detaljno razvija, a glavni junak takvih apsurdnih scenarija je upravo Vučić.
Tako je prošle sedmice srbijanska Politika na naslovnoj strani objavila naslov “Kako se Sarajevo i Priština spremaju za rat protiv Srbije”.

Bez obzira na iluzornost takvih tvrdnji, one imaju svoju publiku upravo u Srbiji i RS-u. Na svim tim primjerima vlast u Srbiji sebe “prodaje” kao žrtve regionalnih zavjera, a čime paralelno guraju službeno Sarajevo da se bavi politikanstvom. Nema sumnje da će vlast u Srbiji istu priču pokušati prodavati i Zapadu, namećući teme i perući svoju odgovornost za to što jako često preskaču državu BiH i sporazume potpisuju sa entitetom RS. Što i dalje ne prihvataju sudski utvrđene presude, što kao vlast i dalje prikrivaju mnoge odbjegle ratne zločince i tako dalje.
window.fbAsyncInit = function() {
FB.init({
appId : ‘171222711838’,
xfbml : true,
version : ‘v3.2’
});
};
(function(d, s, id){
var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0];
if (d.getElementById(id)) {return;}
js = d.createElement(s); js.id = id;
js.src = “https://connect.facebook.net/en_US/sdk.js”;
fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);
}(document, ‘script’, ‘facebook-jssdk’));
function fbLogin(){
FB.getLoginStatus(function(response) {
//console.log(“fBlogin: “+ response);
if (response.status === ‘connected’) {
//console.log(“fbtoken: “+response.authResponse.accessToken);
$.post(‘/prijava’, $.param({ fbtoken: response.authResponse.accessToken, platform: 1, modal:1 }), function(response){
//console.log (“response”+response);
//var data = JSON.parse( response );
//console.log(“data”+data);
if(response.success===true){
//window.location = “https://www.klix.ba/”;
modal.hide();
location.reload();
}
else {
alert(‘Facebook prijava nije bila uspjesna, provjerite da li ste dozvolili Klix aplikaciji pristup Vašem profilu’);
}
});
} else {
// FAIL
FB.login(function(response) {
if (response.status === ‘connected’) {
// Logged into your app and Facebook.
$.post(‘/prijava’, $.param({ fbtoken: response.authResponse.accessToken, platform: 1, modal:1 }), function(response){
console.log (response);
//var data = JSON.parse( response );
if(response.success===true){
modal.hide();
location.reload();
}
else {
alert(‘Facebook prijava nije bila uspjesna, provjerite da li ste dozvolili Klix aplikaciji pristup Vašem profilu’);
}
});
} else {
// The person is not logged into this app or we are unable to tell.
}
},{scope: ‘public_profile,email’});
}
});
}





