Politički vrh Srbije, pod rukovodstvom Aleksandra Vučić naročito je nervozan uoči izglasavanja rezolucije o genocidu u Srebrenici. Nervoza i politički očaj je dosegao taj nivo da je u priču uključen i patrijarh Porfirije, koji je blagoslovio Vučića uoči puta u New York.
Ukazuje da svijet i buduće generacije trebaju zastati i 11. jula svake godine simbolično obilježiti genocid u Srebrenici te edukovati nove naraštaje, kako bi se na taj način spriječili isti ili slični zločini u budućnosti.
No, šta je politički vrh Srbije u saradnji s političkim rukovodstvom bh. entiteta Republika Srpska radio u prethodna dva mjeseca? Radili su upravo suprotno. Forsirali su priču o “genocidnom narodu”, o zavjeri Zapada, o krivici Njemačke, Velike Britanije i drugih sila koje stoje iza rezolucije.
Upravo je sam tekst rezolucije, uz uvrštene amandmane Crne Gore najbolji dokaz šta je čija namjera. U tekstu se jasno precizira da cilj namjera rezolucije te podcrtava da niko nije optužen genocidnim narodom. U svemu tome lider Srbije Aleksandar Vučić svjesno i uporno prenaglašava svoje stavove, a ima i razlog za to.
Vučiću rezolucija ne odgovara iz najmanje dva razloga. Prvi je lično učešće u događajima 1990-ih, učešće u propagandi i režimu Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja. Ne odgovara mu jer ga podsjeća na izjave o ubistvu 100 muslimana za jednog ubijenog Srbina. U konačnici ne odgovara mu i zbog aktuelne podrške akterima 1990-ih, ma koliko svoju politiku pokušao umotati u prozapadni celofan.
A Vučićev strah leži i u činjenici što će rezolucijom priča o genocidu u Srebrenici koliko toliko postati globalna tema. Bit će sastavni dio globalnog kalendara iz kojeg će svijet učiti šta je bilo u Srebrenici 1995. godine.
Učit će o žrtvama, o zločincima te će mnogo šira javnost lakše moći prepoznati negiranje genocida. Jer politika Vučića, Dodika i sličnih neće moći iskontrolisati globalnu priču i istinu da je počinjen genocid. Zbog svega toga se Vučić danas krije iza naroda, potpuno nepotrebno.
Ključni dijelovi rezolucije:
- Generalna skupština donosi odluku da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici
- Bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja genocida





