Chitidze dodaje i kako se pribojava da će Gruzija ostati sama zbog ovog zakona, jer zapadni zvaničnici već upozoravaju na takav scenarij.
“Najavljuju kako će, ukoliko bude usvojen ovaj zakon, povući sve benefite, kao što je bezvizni režim, ali i da će sankcionisati neke ljude. To znači da smo ostavljeni sami. A kad ste ostavljeni sami, Rusija ne treba ni ući u zemlju da bi počela rat”, zaključuje Chitidze.
Dok građani Gruzije nastavljaju svoju borbu i nakon usvajanja zakona, u Banjoj Luci još uvijek nisu najavljeni protesti u sedmici kada će Narodna skupština razmatrati zakon. Grupa nevladinih organizacija glasna je u upozoravanju o tome šta će ovakav zakon donijeti i koliko bi cijelo društvo moglo trpjeti zbog njegovih odredbi.
A ukoliko bi ove odredbe bile prekršene, svi oni koji budu proglašeni stranim agentima, osim gašenja, mogli bi se suočiti i s finansijskim kaznama u visini od 1.000 do 5.000 maraka.
Jedni od rijetkih koji predvode borbu protiv ovog zakona jesu članovi Transparency Internationala u BiH, koji od predstavljanja nacrta zakona upozoravaju na njegovu štetnost. Učestvovali su i u jednoj od rijetkih protestnih aktivnosti protiv ovog zakona u oktobru 2023. godine na ulicama Banje Luke.
Dva dana prije glasanja o ovom zakonu, Transparency je s više od 50 organizacija i pojedinaca javno upozorio na restriktivni prijedlog zakona i pozvao poslanike i poslanice da glasaju protiv njegovog usvajanja.
“Sistem koji zabranjuje slobodu govora, slobodu djelovanja, slobodu udruživanja, postaje sistem straha i krivac za narušavanje osnovnih ljudskih, demokratskih i ustavnih prava”, stoji u poruci koju su zajedno objavili.
Dodaju kako vlasti, pod izgovorom transparentnosti, žele napraviti podobne i da će na udaru biti sva udruženja, od onih koja se bore za ljudska prava i protiv korupcije, do sportskih organizacija, sindikata i humanitarnih udruženja.
“Ovo neće dovesti samo do gašenja ili zabrane rada udruženja, već će proizvesti negativne ekonomske posljedice kroz izolaciju Republike Srpske i smanjenje investicija”, objašnjavaju u zajedničkom saopćenju.
Za razliku od zakona u Republici Srpskoj, gruzijsko rješenje predviđa da organizacija, ukoliko njeno poslovanje više ne odgovara ovom zakonu, može zatražiti brisanje iz registra i na taj način prestati biti proglašavana stranim agentom.
Rasprava o zakonu u Narodnoj skupštini zakazana je za srijedu, 22. maja, a glasanje se očekuje u petak.
