BANJALUKA – Oko 32.000 radnika u BiH zaposleno je u sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće (TOKO), a iako ovaj sektor učestvuje sa sedam do osam odsto u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni i snažno je integrisan u evropske lance snabdijevanja, oni su među najslabije plaćenim u ovoj industriji.
Šta treba da znate:
- U sektoru TOKO u Bosni i Hercegovini zaposleno je oko 32.000 radnika
- Plate između 480 i 610 eura mjesečno
- Česti prekovremeni i rad vikendom
- Najveći dio dodane vrijednosti ide stranim kompanijama
Istraživanje otkriva stanje u sektoru
Pokazalo je to novo istraživanje koje predstavlja sveobuhvatnu analizu stanja u TOKO sektoru u BiH, a koje su objavili Helsinški građanski parlament Banja Luka i Udruženje za društveni, kulturni i kreativni razvoj ZORA.
Poseban fokus ovog istraživanja stavljen je na uslove rada, plate, sigurnost zaposlenja, sindikalna prava i izazove koje donosi klima i ekonomska tranzicija.
Kako navode, iza statističkih pokazatelja stoji industrijski model koji se dominantno bazira na takozvanoj lohn proizvodnji – sistemu dorade u kojem domaće fabrike obavljaju radno intenzivne poslove za strane brendove, dok najveći dio dodane vrijednosti ostaje van zemlje.
“Upravo ovaj strukturni okvir čini pozadinu radnih i socijalnih problema koje dokumentuje istraživanje. Iako zakonska regulativa predviđa 40-časovnu radnu sedmicu kao standard, praksa pokazuje znatno fleksibilniju i intenzivniju organizaciju rada. Periodi povećanih narudžbi, posebno prije sezonskih preuzimanja, rezultiraju produženim radnim sedmicama od 45 do 48 sati, a povremeno se navodi i radna nedjelja”, navodi se u istraživanju.
Plate na dnu industrijske ljestvice
Istaknuto je da se jedan od centralnih i najzabrinjavajućih nalaza istraživanja odnosi na dubok jaz između zakonom propisane minimalne plate i onoga što sami radnici definišu kao pristojnu platu.
“Terensko istraživanje je obavljeno u šest fabrika. Neto plate u ispitivanim fabrikama kreću se od približno 480 do 610 eura mjesečno, au rijetkim slučajevima dostižu i 650 eura. Ovaj raspon sistematski stavlja radnike TOKO-a na dno raspodjele nacionalnog dohotka, unutar najslabije plaćenih industrijskih grana u zemlji”, ističe se.
Jedna radnica (49) u proizvodnji odeće, sa kojom smo razgovarali, istakla je da je njena plata taman da ne umire od gladi.
“Moja plata je taman da ne gladujemo, ali ni da živimo kao normalni ljudi. Ako se desi nešto neočekivano, izgubljeni smo”, rekao je ovaj radnik.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju uslove
Istraživanja pokazuju da koncept pravedne tranzicije mora uključiti i TOKO sektor, a kako se navodi, klimatske promjene već direktno utiču na uslove rada, posebno kroz toplotne talase koji pogoršavaju uslove rada u proizvodnim halama.
„Bez sistematskih intervencija – povećanja plata prema referentnoj dostojanstvenoj vrijednosti, jačanja inspekcijskih mehanizama, stvarne zaštite sindikalnih prava i odgovornijeg ponašanja globalnih brendova – sektor TOKO će ostati zarobljen u modelu niske dodane vrijednosti i visoke socijalne ugroženosti“, istaknuto je.
Preporuke za poboljšanje situacije
Date su i preporuke za vlade i kreatore politika, brendove i trgovce na malo, te poslodavce u Bosni i Hercegovini. Između ostalog, preporučeno je da vlade posmatraju proizvodnju odjeće i obuće kao integrirani TOKO sektor i razviju strategije koje odražavaju zajedničku radnu snagu i lance opskrbe. Takođe, pojačati inspekciju rada povećanjem broja zaposlenih i resursa, sa fokusom na neplaćeni prekovremeni rad, zloupotrebu ugovora na određeno vrijeme i neplaćanje doprinosa.
Poslodavcima u sektoru TOKO preporučuje se postupno povećanje minimalnih zarada i smanjenje zavisnosti od prekovremenih sati i proizvoljnih bonusa, zaustavljanje zloupotreba vezanih za prekovremeni rad i ugovore na određeno vrijeme, te ulaganje u bezbedna radna mjesta otporna na toplinu, sa odgovarajućom ventilacijom, pauzama i zaštitnom opremom.
Datum i vrijeme objave: 22.03.2026 - 07:17 sati
