Bh. stručnjaci u Švicarskoj: Politički sistem BiH traži hitan reset, evo kako do njega

Javna tribina o postdejtonskoj Bosni i Hercegovini održana jeu Zürichu ove subote, upravo na Dan maternjeg jezika.Univerzitet Zürich jebio mjesto gdje se kritičko-analitički, na visokom akademskom nivou, govorilo o Bosni i Hercegovini.

Podijum diskusija se odvijala na njemačkom jeziku, ali se govorilo i bosanskim jezikom, bili su vidljivi bosanski simboli, apero i iftar je odisao bosanskim specijalitetima, a zahvaljujući sponzorstvu zastupnikatešanjskih proizvoda, služila su se i bosanska pića.

Održavaju životni standard u BiH

Čuvaju monetarnu stabilnosti: Novac od dijaspore najpouzdaniji je izvori prihoda u BiH

U ime organizatora BOSSA (Bosnien Students & Academics Association) skupu su se najprije obratile Maida Čekić i Kadira Mujkanović.

Naglasile su da je cilj Udruženja jače akademsko umrežavanje, razmjena mišljenja, te kroz različite oblike djelovanja promovisati bosansku kulturu, historiju, identitet…

A da je Bosna i Hercegovina rasadnik pametnih i sposobnih ljudi dokazsu respektabilnebiografije samih učesnika tribine.

Profesor dr. Nenad Stojanović sa Univerziteta Ženevaje čovjek sa jako bogatom karijerom, naučnik sa velikim međunarodnim iskustvom, aktivista u organizaciji “i-dijaspora, kojiblisko sarađuje i rado svoja znanja dijeli sa akademskom zajednicom u BiH.

Dr. Adis Merdžanović, osoba je saizuzetnom naučnom biografijom, odličan poznavalac Dejtonskog sporazuma, s doktoratom na temu visokih predstavnika u BiH, postdoktoratom na prestižnom Oxfordu, usavršavanjem u Washingtonu, te nezavisni kandidat na izborima 8. marta za grad Wallisellen.

Amina Smajlović, historičarka kojoj su uža specijalnost migracije, s masterom na Univerzitetu München. Trenutno radi doktorat na Univerzitetu Zürich.

Javna tribina o postdejtonskoj Bosni i Hercegovini/Mensud Alićušić

U dosta zanimljivoj diskusiji Bosna i Hercegovina je analizirana iz različitih perspektiva.

Na samom početku su dominirale teme vezane za dejtonsko uređenje države,zatim geostrateškipoložaj zemlje, evropske perspektive te ulogu civilnog društva.

I dok su se miṣ̌ljenjaoko uloge OHR-a, visokog predstavnika pa i samog Dajtonskog sporazuma donekle razlikovala, svi učesnici su bili saglasni da je etnokratija umjesto demokratije glavni kočničar razvoja ka brẓ̌em i uspjeṣ̌nijemrazvoju Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina bi se mogla ugledati na Švicarsku, gdje se također nakon sukoba protestanata i katolika napravilo takvo ustavno uređenje da se u državni parlamentbiraju regionalni, kantonalnipredstavnici, a ne po nekoj etničkoj ili vjerskoj osnovi.

Uprkos “malo nezgodnom”terminu, organizatori mogu biti zadovoljni svojim prvim javnim predstavljanjem.

Bilo je to korisno iskustvo – uspostavljena su nova poznanstva, proṣ̌irila se mreža saradnje i zasigurno dalo motiv i snagu ovim hrabrim studentima da nastave svoju ideju.