Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je u četvrtak da je osigurao potpun i trajan američki pristup Grenlandu u okviru dogovora s NATO savezom, čiji je generalni sekretar rekao da će saveznici morati pojačati svoju posvećenost sigurnosti Arktika kako bi se suprotstavili prijetnjama iz Rusije i Kine.
Vijest o okvirnom dogovoru stigla je u trenutku kada je Trump odustao od prijetnji carinama i isključio mogućnost da se Grenland preuzme silom, što je donijelo određeno olakšanje u onome što se razvijalo u potencijalno najveći raskol u transatlantskim odnosima u posljednjim decenijama, piše Reuters.
Međutim, detalji bilo kakvog sporazuma ostali su nejasni, a Danska je insistirala da njen suverenitet nad otokom nije predmet rasprave. Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da su odnosi između SAD-a i EU u protekloj sedmici pretrpjeli “veliki udarac”.
Premijer Grenlanda Jens Frederík Nielsen pozdravio je Trumpove najnovije izjave, ali je rekao da je i dalje u neznanju u vezi s mnogim aspektima.
– Ne znam šta se nalazi u sporazumu ili dogovoru o mojoj zemlji, rekao je novinarima u glavnom gradu Nuuku.
– Spremni smo razgovarati o mnogim stvarima i spremni smo pregovarati o boljem partnerstvu i slično. Ali suverenitet je crvena linija, dodao je, odgovarajući na izvještaje da Trump traži kontrolu nad područjima oko američkih vojnih baza na Grenlandu u okviru šireg dogovora.
“Ne možemo prelaziti crvene linije. Moramo poštovati teritorijalni integritet. Moramo poštovati međunarodno pravo i suverenitet.”
Trumpovo naglo povlačenje izazvalo je oporavak evropskih tržišta i povratak američkih berzanskih indeksa prema rekordnim nivoima, ali je otvorilo i pitanje kolika je već šteta nanesena transatlantskim odnosima i poslovnom povjerenju.
– Detalji se sada zaista pregovaraju. Ali suštinski, radi se o potpunom pristupu. Nema kraja, nema vremenskog ograničenja, rekao je Trump za Fox Business Network u intervjuu iz Davosa, gdje prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu.
Generalni sekretar NATO saveza Mark Rutte rekao je Reutersu u intervjuu u Davosu da je sada na višim vojnim komandama NATO saveza da razrade detalje dodatnih sigurnosnih potreba.
– Nemam sumnje da to možemo uraditi prilično brzo. Svakako se nadam tokom 2026. godine, čak i početkom 2026, rekao je.
Danska: Situacija ostaje teška
Trumpova ambicija da preuzme suverenitet nad Grenlandom od saveznice iz NATO saveza, Danske, zaprijetila je razbijanjem saveza koji je temelj zapadne sigurnosti od kraja Drugog svjetskog rata i ponovnim pokretanjem trgovinskog rata s Evropom.
Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da nikakvi pregovori s NATO savezom o suverenitetu Grenlanda nisu vođeni, ističući da se radi o poluautonomnoj teritoriji Danske.
– Situacija je i dalje teška i ozbiljna, ali je postignut i određeni napredak u smislu da smo sada došli do tačke gdje možemo razgovarati o tome kako unaprijediti zajedničku sigurnost u arktičkoj regiji, rekla je Frederiksen.
Govoreći kasnije u Briselu, uoči vanrednog samita lidera EU, Frederiksen je pozvala na “stalno prisustvo NATO saveza u arktičkoj regiji, uključujući područje oko Grenlanda”.
Kallas je izjavila novinarima uoči samita da “nesuglasice koje saveznici imaju među sobom, poput onih između Evrope i Amerike, samo koriste našim protivnicima koji to posmatraju i u tome uživaju”.
Finski predsjednik Alexander Stubb, koji ima dobar radni odnos s Trumpom, rekao je da se nada kako saveznici mogu sastaviti plan za jačanje sigurnosti Arktika do samita NATO saveza u Ankari u julu.
Nakon ranijeg sastanka s Rutteom, Trump je rekao da bi mogao biti postignut dogovor koji bi zadovoljio njegovu želju za sistemom raketne odbrane „Zlatna kupola“ i pristupom kritičnim mineralima, uz istovremeno blokiranje, kako tvrdi, ambicija Rusije i Kine na Arktiku.
Rutte je rekao da eksploatacija minerala nije bila tema razgovora s Trumpom, dodajući da će se konkretni pregovori o arktičkom otoku nastaviti između SAD-a, Danske i samog Grenlanda.
Sporazum iz 1951. godine između Washingtona i Kopenhagena uspostavio je pravo SAD-a da grade vojne baze na Grenlandu i slobodno se kreću po grenlandskom teritoriju, uz obavezu da Danska i Grenland budu obaviješteni o tim aktivnostima. SAD imaju bazu u Pituffiku, na sjeveru Grenlanda.
– Prije svega, važno je pojasniti da su SAD tokom Hladnog rata imale 17 baza i znatno veću aktivnost. Dakle, to je već sada moguće prema postojećem sporazumu, rekao je Marc Jacobsen, vanredni profesor na Kraljevskom danskom vojnom koledžu.
– Mislim da će biti konkretnih razgovora o Zlatnoj kupoli i da će biti konkretnih razgovora o tome da Rusija i Kina nisu dobrodošle na Grenlandu, dodao je.
Stanovnici Grenlanda zbunjeni
Diplomati su Reutersu rekli da će lideri EU preispitati odnose sa SAD-om, jer je epizoda s Grenlandom ozbiljno poljuljala povjerenje u transatlantski odnos.
Vlade država EU i dalje su oprezne zbog mogućnosti nove promjene stava američkog predsjednika, koji se sve češće doživljava kao nasilnik kojem se Evropa mora suprotstaviti.
Stanovnici glavnog grada Grenlanda, Nuuka, također su skeptični.
– Mislim da je sve to veoma zbunjujuće, rekao je penzioner Jesper Muller.
– Jedan sat smo, eto, skoro u ratu. Sljedeći sat je sve u redu i prelijepo. I mislim da je veoma teško zamisliti da se na tome može išta stabilno izgraditi, dodao je.
Datum i vrijeme objave: 22.01.2026 – 21:19 sati
