Glavna vijest u regionalnim poslovnim krugovima ovog mjeseca bila je uspješna transakcija Investicijskog fonda Invera Equity Partners, koji je zaključio prodaju kompanije Metamorfoza, odnosno globalnog brenda Muzej Iluzija, američkom private equity fondu Brightwood Capital Advisors iz New Yorka. Ovim poslom, Invera je ostvarila historijski private equity exit iz regije, uz zadržavanje uloge manjinskog suvlasnika i dugoročnog partnera u daljnjem razvoju kompanije. O ovoj transakciji, koja je i njihova prva transatlantska prodaja, pravcu u kojem će se pod novom većinskom vlasničkom strukturom ovaj globalni entertainment brend razvijati ubuduće, investicijama novog fonda, kojeg Invera već sada najavljuje, za Forbes BiH govori Kemal Sikirić, izvršni partner i jedan od osnivača Invera Equit Partners-a.
Šta je američki investitor prepoznao u Muzeju iluzija
Ključni faktor zbog kojeg je američki investitor prepoznao snagu brenda bila je njegova snažna globalna prisutnost, pojašnjava Sikirić za Forbes BiH, dodajući da je kompanija donedavno poslovala na četiri kontinenta, a otvaranjem muzeja u Sydneyju 20. decembra proširila je svoje prisustvo i na peti kontinent. Tome treba dodati i izuzetno brz rast ostvaren u proteklih pet godina, kao i mogućnost daljnjeg razvoja i širenja poslovnog koncepta u više pravaca.
„Jedan je geografski, gdje još uvijek imate poprilično otvorenu cijelu Aziju, tu primarno mislim na Kinu, Japan, jugoistočnu Aziju i imate konsolidaciju core marketa, kao što su Sjeverna Amerika i Zapadna Evropa. Tako da mislim, da oni kao investitor koji ima iskustva u ovoj industriji, vide jedan koncept kojeg mogu u narednih tri do pet godina, kao što smo mi to uradili u nekom prvom ciklusu, dovesti čak i do unicorna u smislu vrijednosti i globalne prisutnosti“, kaže Sikrić.
Strateška odluka je bila ostati u vlasničkoj strukturi
O vrijednosti same transakcije ne može se javno govoriti zbog odredbi o povjerljivosti, no poznato je da Invera ostaje manjinski suvlasnik Muzeja iluzija. Odluka o zadržavanju udjela donesena je, pojašnjava Kemal, strateški.
„S jedne strane prepoznali smo ogroman potencijal koji se još može ostvariti u idućem ciklusu od pet godina. Bilo nam je vrlo interesantno ostati uključeni i pokušati ekstrahirati dodatnu vrijednost iz cijele te priče. S druge strane investitoru je bilo vrlo bitno da ostanemo jer smo u proteklih pet godina akumulirali jako puno znanja i stekli mnogo iskustva; dobrih i loših, tako da su željeli da im sa našim iskustvom i znanjem pomognemo pri daljem rastu“, govori Kemal.
Podudaranje interesa, govori on, u ovakvom partnerstvu izuzetno je snažno kada postoji zajednički vlasnički udio u novoformiranoj kompaniji. Strategija investitora, s jedne strane, usmjerena je na daljnju geografsku ekspanziju, dok se s druge strane otvara mogućnost da se ova globalna mreža koja je već napravljena, iskoristi kao fundament za dodatne poslovne koncepte pored muzeja.
Internacionalna ekspanzija
Brend Muzej Iluzija, nastao u Hrvatskoj, najveći je lanac privatnih muzeja na svijetu, koji danas zapošljava više od 600 ljudi širom svijeta, od čega više od 400 u Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom proteklih pet godina dosadašnji većinski vlasnik Invera je, zajedno s osnivačima, menadžment timom i partnerima, aktivno sudjelovala u njegovom razvoju i internacionalnoj ekspanziji.
Inverina investicija u Muzej iluzija realizirana je u vrijeme pandemije COVID-19. Pažnju im je u to vrijeme, sjeća se Kemal, posebno privukla činjenica da su svi muzeji, kojih je tada bilo dvadesetak – prvenstveno u Evropi, uz manji broj u Americi i na Bliskom istoku – poslovali iznenađujuće dobro uprkos brojnim ograničenjima. „To nas je jako zaintrigiralo; kako jedan takav koncept u kriznim okolnostima može raditi“, govori Sikrić.
Iluzija je univerzalna
Sagledavajući sve okolnosti pod kojim je brend poslovao, i razgovarajući sa tadašnjim vlasnicima i današnjim partnerima, kao i sa konsultantima, shvatili su dodaje, a to će biti osnova donošenja daljnjih odluka, da je koncept iluzije u velikoj mjeri jezički i kulturološki agnostičan, te da je riječ o poslovnom modelu koji jednako dobro funkcionira u različitim kulturama i pod različitim društvenim okolnostima.
„A, to je jedna strahovita rijetkost“, kaže Sikrić i dodaje:
„Za razliku od, naprimjer, franšiznih modela u prehrambenoj industriji, gdje su ukusi i navike potrošača često presudni i znatno se razlikuju od zemlje do zemlje, iluzija se, gledajući filozofski i ezoterično na cijeli taj biznis koncept, ispostavila kao nešto što je univerzalno. Ljudi vole iluzije, bilo da su u Americi, Dubaiju, Pekingu ili Minenu“, govori on.
U to vrijeme vidljivo je bilo nekoliko trendova, pojašnjava Sikirić. Out of home entertainment industrija je bila u snažnom rastu, posebno nakon Covid-a, kada su ljudi počeli tražiti dodatnu zabavu izvan doma, dok se istovremeno dogodilo i restrukturiranje maloprodajnog tržišta.
„Neke velike kompanije, koje su ranije bile prisutne u shopping centrima ili na atraktivnim lokacijama u centru grada, više nisu željele zadržati takav model prodaje. Zbog toga je tržište nekretnina postalo znatno povoljnije, objašnjava Sikirić.
Nakon godinu ozbiljnog analiziranja, odlučili su se, kaže nam, za investiciju u Muzej iluzija.
„Shvatili smo da projekat ima širi potencijal i da sa našim novcem, znanjem i kontaktima možemo napraviti globalni koncept, što smo u konačnici i uradili u našoj petoj godini, na što smo stvarno ponosni“, govori Sikrić.
Vodeći investitori koji su nas podržali u prvom fondu su EIF i EBRD. Imamo četiri hrvatska mirovinska fonda, NEK investicijski fond također iz Hrvatske, on će nas podržati u drugom fondu. Ono što će se desiti na bazi rezultata koji imamo iz prvog fonda, pojavit će se još nekoliko multinacionalnih investitora, Kemal Sikirić za Forbes BiH
Najizazovnije strateške odluke
Među najizazovnijim strateškim odlukama u internacionalnom širenju Muzeja iluzija, bila je, ističe naš sagovornik, odluka da se fokus stavi na američko tržište.
„Ponašanje potrošača u Americi, kada je riječ o potrošnji na zabavu, znatno je bilo izraženije nego u Evropi ili bilo gdje drugdje. Znali smo da je to tržište ključno ako želimo ozbiljno rasti. Naravno, danas ta odluka zvuči odlično, ali važno je razumjeti da smo mi u trenutku preuzimanja, kupili filmu koja je imala sedam zaposlenih, nakon čega smo morali izgraditi kompletnu infrastrukturu, kako u Hrvatskoj, odakle potiče koncept, tako isto i u Americi. Zatim smo preko headhuntera zaposlili prvog američkog CEO-a, izgradili menadžment tim koji je bio kombinacija Hrvatske i Amerike i otisnuli se u tu avanturu ne znajući šta nas čeka. Iz današnje perspektive strategija se pokazala uspješnom, jer mi sad u Americi imamo 26 muzeja, manje – više smo sve velike gradove pokrili, u međuvremenu smo i novog CEO-a doveli. Bila je to iznimno rizična strategija, ali uspjeli smo je egzekutirati i provesti na adekvatan način“, ističe Kemal i pojašnjava zašto je kompanija prodana američkom investitoru.
Fondovi privatnog kapitala su specifična industrija, govori on. Već u trenutku kupovine kompanije neophodno je razmišljati o njenoj prodaji. Nakon što su analizirali potencijalne kupce, pokazalo se kaže, da gotovo svi vodeći private equity fondovi i strateški investitori dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država, što im je napominje, bilo logično, jer se radilo o industriji zabave. I upravo činjenica da je Muzej iluzija otišao u ruke američkog investitora ima i posebnu simboličku vrijednost za cijelu private equity industriju u regiji. Riječ je o rijetkom primjeru u kojem američki fond preuzima globalni brend u industriji zabave, a ne softver ili tehnološku platformu, što do sada nije bilo uobičajeno za kompanije iz ovog dijela Evrope.
“Da bismo bili interesantni američkim investitorima, znali smo da moramo imati vrlo snažno američko prisustvo”, kaže Sikirić dodajući kako se u trenutku transakcije, oko 80 posto prihoda Muzeja iluzija generiralo u SAD-u.
“Mi smo de facto, već prije dvije godine, postali američka firma. Iako nam je formalno – pravno još uvijek centrala u Hrvatskoj, oni su prepoznali da preuzimaju američku firmu od nas”, ističe Sikirić.
Invera najavljuje novi investicijski fond, čije se završno zatvaranje očekuje do kraja prvog kvartala ove godine. Novi fond već je, kažu, naišao na snažan interes postojećih i novih investitora, a plan je da se u narednih pet godina uloži u oko deset novih platformskih kompanija. Investicijski fokus bit će na tržištima Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, uz selektivna ulaganja u širu DACH regiju (Njemačka, Austrija i Švicarska).
Naši investitori
„Vodeći investitori koji su nas podržali u prvom fondu su EIF i EBRD. Imamo četiri hrvatska mirovinska fonda, NEK investicijski fond također iz Hrvatske, on će nas podržati u drugom fondu. Ono što će se desiti na bazi rezultata koji imamo iz prvog fonda, pojavit će se još nekoliko multinacionalnih investitora. Generalno naš je fokus Adriatic regija, primarno Slovenija i Hrvatska u smislu investicijske strategije, međutim gledamo i kompletnu regiju, gledamo naravno i Bosnu i Hercegovinu i gledamo sad trenutno dvije ili tri vrlo interesantne investicije koje bi mogli u BiH napraviti iz drugog fonda. Dosta duboko smo ušli i nadam se da ćemo do polovice ove godine ili čak do kraja prvog kvartala iz novog fonda napraviti prvu investiciju u BiH“, govori Sikirić.
U BiH smo ušli prije tri godine
Invera je poslovno prisutna u BiH sa kompanijom Entrio – regionalnim servisom za prodaju karata.
„U BiH smo ušli prije dvije ili tri godine, tako da smo tu dosta aktivni. I sa novom investicijom, najnovijom koju ćemo napraviti, to je lanac entertainment centara, znači igraona za djecu i odrasle – Igrandija, najavljujemo sad isto takvu investiciju u nekoliko gradova u BiH, gdje je naša ideja napraviti regionalnog lidera u tom segmentu. BiH nam je interesantna i kao direktna investicija, ali i kada radimo investicije u regiji, uvijek gledamo tržište BiH kao tržište na koje možemo proširiti taj biznis“, govori Sikirić.
Kemal Sikirić, porijeklom iz Sarajeva, za ovu industriju se, otkriva nam, zainteresirao još u vrijeme studija. Iza sebe ima više od dvije decenije međunarodnog iskustva u oblasti privatnog kapitala, rizičnog kapitala i spajanja i akvizicija. Vodio je transakcije vezano uz rast, restrukturiranje i prekogranična ulaganja, savjetujući kompanije kroz složene transformacije. Diplomirao je Executive MBA na IMD Business School, a posjeduje i postdiplomsku diplomu iz organizacijskog liderstva sa Univerziteta u Oxfordu.
Kako je izgrađena Invera
Također, strastveni je zaljubljenik u šah. Kako je osnovao Inveru pitamo ga?
„Moj prvi posao je bio u private equityju”, kaže nam.
No, prije nego što je u ovoj industriji napravio značajan iskorak, Sikirć je sa trojicom partnera pokrenuo vodeću savjetodavnu M&A advisory firmu, koja je poduzetnicima pomagala kako kupovati i prodavati firme.
Zajedno sa poslovnim partnerom Slavenom Kordićem vidio je, prisjeća se, ogroman potencijal u stvaranju adekvatnog private equity fonda koji bi adresirao povećanje vrijednosti kompanija u vlasništvu tadašnjih poduzetnika koje su savjetovali, te se tako 2015., rodila ideja fonda.
“Trebalo nam je otprilike pet godina da fond podignemo, bio je to zaista pionirski pothvat”, kaže nam.
Godine 2020., nakon što su pokrenuli fond, Kordić i Sikirić prodaju svoj stari biznis, fokusirajući se isključivo na investicije.
“Krenuli smo nas dvojica sami, i sada sam stvarno ponosan na to da smo izgradili jednu organizaciju u kojoj imamo 22 ljudi, investicijskih profesionalaca, i mislimo da ćemo sa ovim drugim fondom postići bolje rezultate nego sa prvim, jer s ovim iskustvom i backgroundom koji smo napravili, mislimo da možemo jako fokusirano i vrlo uspješno plasirati novce koje su nam investitori provjerili“, kaže Sikirić.
Svijet postaje generalno sve manji usljed komunikacijskih tehnologija, interneta, mobitela i sada posebno AI-a. Ukoliko imate dobar proizvod, mogućnost pristupanja globalnim tržištima je bolja nego ikad, i taj će trend samo rasti, Kemal Sikirić za Forbes BiH
Kako donosi odluku o investiranju
Mnogo je faktora, objašnjava nam, koje uzima u obzir prije nego što donese odluku o investiranju.
„Ono što gledamo je industrija. Radimo vrlo duboku analizu: moramo dobro razumjeti šta se događa u industriji i gdje se to događa. Kada razmatramo investicije u regiji, prvo promatramo što se dogodilo u zapadnoj i istočnoj Evropi, koji su trendovi, koje su industrije napredovale, a gdje regija možda zaostaje. Analiziramo i koja su preuzimanja obavljena u širem području, te iz svega toga izvlačimo zaključke. Nakon toga gledamo firme u regiji: njihove financije, organiziramo prve sastanke i, ako zaključimo da određena industrija stvarno ima smisla, onda počnemo konkretno razgovarati sa poduzetnicima. Ono što nam je jako važan princip jest da je novac, iz naše perspektive, samo oblik facilitacije. Najvažnije je da vidimo možemo li od te firme izgraditi minimalno regionalnu platformu, ili čak globalnu firmu – kao što je primjer Muzeja Iluzija“, objašnjava on.
U cijelom procesu odlučivanja o investiranju, analiziraju se i tržišta kojima je moguće pristupiti, kako bi se pomoglo kompanijama ili poduzetnicima da dođu na ta tržišta. Važno je, govori naš sagovornik, i kako privući talent.
„Možete imati najbolju ideju, prepoznati industriju, imati pristup tržištima, ali ako nemate talent, znači ljude koji će egzekutirati tu strategiju, onda nećete sigurno daleko doći“, kaže on dodajući da se kao treća stvar pri donošenju investicijske odluke gleda i tehnologija.
Dolaskom AI-a promijenit će se svaka industrija
„Činjenica je da će svaka industrija biti promijenjena u manjem ili većem obliku usljed dolaska AI-a, i to je jedna isto od analiza koju mi radimo. Posmatramo kako AI utiče na pojedine sektore i na koje načine možemo iskoristiti nove alate kako bismo prilagodili i dodatno optimizirali poslovne modele kompanija“ kaže Sikirić.
U ovim procesima vidi prilike za tržišta u razvoju.
„Prilika je u tome da svijet postaje generalno sve manji usljed komunikacijskih tehnologija, interneta, mobitela i sada posebno AI-a. Ukoliko imate dobar proizvod, mogućnost pristupanja globalnim tržištima je bolja nego ikad, i taj će trend samo rasti. Potrebno je identificirati dobar proizvod i pokušati ga globalno plasirati. Iako trenutno postoje određene političke turbulencije na globalnom nivou, naše iskustvo generalno je da pristup tržištima nikada nije bio jednostavniji – pod uvjetom da imate adekvatne kanale. To je velika prilika, posebno za mladog čovjeka s idejom. Uporedim li to s vremenom kad sam ja bio mlad, tada ste morali ići u biblioteku i tražiti informacije, dok vam je danas sve nadohvat ruke.Tako da mislim da je to prilika koju i mladi i generalno poduzetnici tu mogu realizirati“, poručuje Sikrić.
Način ulaganja venture capital i private equity fondova
Na tržištima kapitala koja se još uvijek većinski oslanjaju na tradicionalne načine ulaganja, fondovi su relativno nov koncept, te se nerijetko private equity i venture capital često poistovjećuju. Naš sagovornik pojašnjava ključne razlike u pristupima ulaganja, ali i ukazuje na to koliko su, uprkos tim razlikama, ove dvije industrije međusobno povezane i komplementarne.
„Venture capital je rizični kapital u pravom smislu riječi. Radi mnogo više investicija u odnosu na private equity i radi investiciju u mnogo ranijoj fazi – investira u inovativne tehnologije i firme koje su na samom početku razvojnog ciklusa. Tipičan fond će uraditi, u ovisnosti od strategije, između 30 i 50 investicija i nadati se da će ih uspjeti možda pet. Smrtnost je, dakle, jako velika, dok s druge strane, private equity pristupa sasvim drugačije. Naša strategija je da radimo hands on, dakle, ne ulažemo samo kapital, već se direktno angažiramo u razvoju firme. Uzimamo većinske pakete, definiramo strategiju firme, ne kladimo se nužno na poduzetnika, poduzetnik postaje naš partner pri definiranju te strategije. I trudimo se i radimo vrlo intenzivno da se ta strategija realizira – bilo da je ona vezana za odlazak u Ameriku ili implementaciju novih AI modela, dovođenje kompletno novog manažment tima ili njegovo komplementiranje sa postojećim manažment timom, ili da se eventualno akviziraju i neke druge firme – radimo direktno i vrlo konkretno sa firmom, i radimo na puno manje investicija“, govori Sikirić te naglašava kako su iz prvog fonda napravili pet investicija kojima su iznimno posvećani.
„To su sve zrele firme koje su na nekoj, mi to zovemo, tački infleksije, gdje jednostavno postoji ogroman potencijal, ali te firme sa svojim vlastitim resursima, ne samo novčanim, nego i znanjem, ne mogu ga same realizirati“, govori Sikirić i dodaje:
Venture capital podržava firme u veoma ranoj fazi u kojoj mi ne možemo investirati, i onda ti pobjednici, tako da ih nazovem, ili firme koje se pokažu da su najbolje, nama postaju interesantne za investiciju. U konačnici, sve vodi prodaji velikom strateškom igraču”, kaže on dodajući kako ovaj globalni ekosistem, koji se još treba razviti u regiji, poduzetnicima omogućava da dobiju adekvatno financiranje u svim životnim ciklusima firme.
Poruka mladima
Kada bi na osnovu dosadašnjeg poslovnog i životnog iskustva morao izdvojiti jednu poruku za mlade poduzetnike kako iz BiH tako i iz cijele regije, kaže da bi to bilo da se oslobode straha od uzimanja rizika, koji je, govori nam, kulturološki ukorijenjen na ovim prostorima.
“I sam sam poduzetnik, i u jednom trenutku sam dao otkaz na jako dobrom poslu, jer sam imao ideju, prepoznao tržišne prilike i preuzeo rizik. Ono što bih savjetovao mladim poduzetnicima ili bilo kojim poduzetnicima, je da ne mogu sjediti na dvije stolice. Ljudi mi često dolaze i kažu: ‘Htio bih da gradim biznis, ali i da zadržim sigurni posao’. Mislim da je taj biznis osuđen na propast, jer ako niste sto posto sa dušom i srcem i sto posto sa svojom energijom u njemu, ako se ujutro ne probudite, ne razmišljate o tom biznisu, taj biznis neće uspjeti. Treba prepoznati priliku i otisnuti se, vrlo jednostavno. Uradio sam to prije nekih 20 godina, tako da ne mogu reći da sam pogrešno odluku donio unatoč svim problemima i padovima kroz koje sam morao proći, jer ovo nije linearna funkcija rasta, ima jako puno oscilacije, ali u konačnici, ako održite energiju i vjeru u to što radite, mislim da ćete uspjeti”, poručuje na kraju Sikirić.
