Svemirski teleskop James Webb usmjerio je svoje instrumente prema maglici Helix, smještenoj 650 svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Vodenjaka i još jednom kvalitetom svojih kozmičkih fotografija zapanjio javnost, ali i omogućio znanstvenicima nova otkrića. Zahvaljujući snimkama visoke rezolucije astronomi su dobili dosad najdetaljniji uvid u strukturu plina koji odbacuje umiruća zvijezda. Ovaj proces “recikliranja” materije ključan je za razumijevanje svemirskih procesa jer tvari koje zvijezda izbacuje služe kao sirovina za formiranje budućih solarnih sustava.
Detaljna infracrvena snimka
Maglica Helix, često nazivana “Sauronovim okom” zbog svog karakterističnog oblika, otkrivena je prije gotovo dva stoljeća i proučavana je mnogim teleskopima dosad. Webbova kamera u bliskom infracrvenom spektru (NIRCam) zabilježila je ipak nešto novo – formacije koje nalikuju kometima s dugim repovima, a koje se nalaze na rubovima unutarnje regije šireće plinske ljuske. Ovi oblici nastaju sudarom brzih, vrućih vjetrova s centralne zvijezde s ranije odbačenim, hladnijim slojevima prašine i plina.
U samom središtu maglice, iako izvan kadra ove specifične snimke, nalazi se bijeli patuljak – užarena jezgra preostala nakon smrti zvijezde čije zračenje osvjetljava okolni prostor. Intenzivna radijacija bijelog patuljka stvara spektar različitih kemijskih i toplinskih stanja. Najbliže jezgri nalazi se vrući ionizirani plin, dok se prema periferiji nalazi hladniji molekularni vodik. Posebno su značajni zaštićeni “džepovi” unutar oblaka prašine gdje se počinju formirati složenije molekule. Webbova sposobnost da prodre u te zone omogućuje znanstvenicima promatranje procesa koji su ranije bili samo naslućeni.
ESO, VISTA, NASA, ESA, CSA, STScI, J. Emerson (ESO); Acknowledgment: CASU
Transformacije umirućih zvijezda
Boje na novim snimkama nisu samo vizualni prikaz, već indikatori temperature i kemijskog sastava. Plave nijanse označavaju najtopliji plin izložen ultraljubičastom zračenju, dok žuta područja predstavljaju regije gdje se atomi vodika spajaju u molekule uslijed hlađenja. Najudaljeniji rubovi, prikazani u crvenkastim tonovima, prate najhladniji materijal gdje se plin prorjeđuje i počinje formiranje čvrste prašine.
Konačni podaci potvrđuju da umiruća zvijezda u svojim posljednjim fazama transformira vlastitu masu u “sirove sastojke” za kreiranje novih svjetova. Webbova promatranja tamnih džepova unutar užarenog narančastog i crvenog prostora pružaju dokaze o tome kako se složene molekule razvijaju u zaštićenim zonama, čime se dodatno širi znanje o podrijetlu planeta i evoluciji galaktičke materije.
Datum i vrijeme objave: 22.01.2026 – 16:48 sati
